Ekonomska klima u Hrvatskoj poskočila je u ožujku na novu najvišu razinu od ulaska u Europsku uniju, prateći u stopu snažno poboljšana očekivanja u industriji, pokazuje u četvrtak objavljeno izvješće Europske komisije.
Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj porastao je u ožujku za 4,2 boda u odnosu na prethodni mjesec, dosegnuvši novu najvišu razinu od ulaska u EU od 119,0 bodova. Time je nadmašen prosinac 2016. godine, kada je njegova vrijednost iznosila 115,5 bodova.
>>>Ekonomska klima i optimizam na najvišoj razini od ulaska u EU
Pritom je u ožujku indeks koji mjeri očekivanja u industriji Hrvatske više nego udvostručen, na 12,8 bodova, što je također njegova najviša razina od ulaska u EU. U veljači iznosio je šest bodova.
Znatno su poboljšana i očekivanja u uslužnom, maloprodajnom i građevinskom sektoru, čiji su indeksi porasli za po 3,8 bodova. Tako je indeks uslužnog sektora u mjesecu na izmaku iznosio 23,5 bodova a onaj u maloprodaji uvećan je na 11,6 bodova. Indeks građevinskog sektora našao se pak u pozitivnom teritoriju, na 0,4 boda.
Pogoršano je tek raspoloženje među potrošačima, iskazano u padu indeksa za jedan bod, na minus 14,7 bodova.
Neznatno poboljšanje u EU
U EU u cjelini indeks ekonomske klime u EU tek je neznatno porastao u ožujku, za 0,2 boda u odnosu na prethodni mjesec, na 109,1 bod.
Izrazito je poboljšano raspoloženje u građevinskom sektoru, iskazano u rastu indeksa za 2,5 bodova. Poboljšana su i očekivanja potrošača i raspoloženje u maloprodaji, uz rast indeksa za jedan odnosno 0,7 bodova.
Protuteža su bila blago pogoršana očekivanja u uslužnom i proizvodnom sektoru, čiji su indeks pali za 0,4 odnosno 0,2 boda.
Među velikim gospodarstvima koja nisu u sastavu eurozone Britanija je s rastom indeksa za 0,8 boda bila motor rasta ukupnog indeksa EU. Poljski je indeks pak porastao mršava 0,3 boda.
Stagnacija u eurozoni
Indeks ekonomske klime u eurozoni ostao je u ožujku gotovo nepromijenjen u odnosu na veljaču, kliznuvši za 0,1 bod, na 107,9 bodova.
Stagnacija raspoloženja odražava nepromijenjena očekivanja u industriji, maloprodaji i građevinskom sektoru. Paralelno je pojačani optimizam među potrošačima, iskazan rastom indeksa za 1,2 bodova, neutraliziran slabijim očekivanjima u uslužnom sektoru, čiji je indeks pak zabilježio isti bodovni pad.
Među vodećim je gospodarstvima porastao samo ESI Njemačke, za 0,9 bodova.
Talijanski i nizozemski ESI bili su gotovo nepromijenjeni, kliznuvši za 0,1 odnosno 0,3 boda. Francuski je indeks pao za jedan a španjolski za 1,8 bodova.
U odvojenom je izvješću Komisija izvijestila i da je indeks poslovne klime (BCI) u eurozoni u ožujku ostao nepromijenjen u odnosu na prethodni mjesec i iznosio je 0,82 boda. Njegova stagnacija odražava nepromijenjene procjene menadžera o razini ukupnih i izvoznih narudžbi, proizvodnji u prethodnom i predstojećem razdoblju i o zalihama gotovih proizvoda.