‘Nekoliko puta su me pitali ovo pitanje jer su u nekim medijima napravljene određene usporedbe. No, da budemo jasni, ekonomski izazovi s kojima je suočena Hrvatska vrlo su različiti od onih grčkih‘, izjavio je potpredsjednik EK-a Valdis Dombrovskis koji je u četvrtak i petak bio u radnom posjetu Hrvatskoj
Hrvatska se sama financira na međunarodnom tržištu, dok je Grčka u programu spašavanja i usred teških pregovora o završavanju tog programa. Dombrovskis je naveo i znatno drugačije stanje javnog duga kao još jednu ključnu razliku. Iako je hrvatski dug u uzlaznoj putanji i visok, još uvijek je dvostruko manji od grčkog, zbog čega smatra kako postoje velike razlike između dvaju zemalja.
Hrvatska mora koristiti efikasnije fondove EU u kojima joj je na raspolaganju 10,7 milijardi eura u periodu od 2014. do 2020. ustvrdio je. Nije želio ulaziti u procjenu trenutne uspješnosti hrvatskih vlasti u povlačenju sredstava iz financijskog okvira (MFF, sedmogodišnji proračun EU) jer je prerano. Naveo je potrebu jačanja administrativnog kapaciteta, premda je odbacio tezu prema kojoj osnovna infrastruktura za efikasno korištenje fondova nije dovršena. Ipak, Dombrovskis je podsjetio kako su i druge članice imale sličnih problema, kao i da je Hrvatska najnovija članica s najmanje iskustva u tom području te apelirao da se ne pretjeruje u lošim ocjenama dosadašnjih rezultata u ovom području. ‘U ovom trenutku, rekao bih da je općenito gledano razina apsorpcije unutar novog financijskog okvira niska u svim zemljama koje koriste kohezijske fondove jer je potrebno izvesti svo nužno programiranje i pripreme. U tom smislu, ne bih rekao da se Hrvatska na bilo koji način ističe‘. Dodao je kako to ne smatra problemom, ali da je potrebno više raditi.
Dombrovskis je čestitao Hrvatskoj na službenom izlasku iz recesije i ponovio što Komisija očekuje od Hrvatske u okviru Europskog semestra. Ključni potezi koje Vlada mora poduzeti uključuju reforme tržišta rada (mehanizme određivanja nadnica i kolektivnog pregovaranja), uspostavljanje kontrole nad javnim financijama s obzirom na očekivani rast deficita državnog proračuna na 5,7 posto BDP-a sljedeće godine, analizu mogućnosti povećanja efikasnosti sustava socijalne zaštite (bolje ciljanje pomoći, pojednostavljivanje isplata i smanjiti preveliku fragmentiranost sustava na različite razine vlasti), podizanje efikasnost ukupne javne uprave i javnih poduzeća te poboljšanje poslovne klime (predvidljivost pravnog sustava, parafiskalni nameti). Što se destimuliranja prijevremene mirovine tiče, potpredsjednik Komisije je rekao kako su socijalni partneri s kojima je isto održao sastanak, načelno poduprli preporuke Komisije i požalili se na lošu uključenost u procese donošenja odluka o reformama. Što šire sudjelovanje na tržištu rada, objasnio je, načelan je stav Komisije i u slučaju Hrvatske ta je razina vrlo slaba kod mladih i starijih od 50 godina, a raspon prijevremenih umirovljenja je znatno veći nego prosjek EU, što je povod za tu preporuku. I tu je napomenuo kako se sličan problem javlja i u drugim članicama.
Napise nekih stranih medija kako je u Hrvatsku došao čitati lekcije nije želio komentirati, ali je ponovio da svrhu ovog posjeta čini razmjena mišljenja s vladom i utvrđivanje situacije. Rasprave su bile vrlo konstruktivne sa svim sugovornicima, rekao je, i opća ocjena je pozitivna. Ipak, dosta je posla još uvijek potrebno napraviti kako bi se provele preporuke Komisije. Usprkos hrvatskom izlasku iz recesije, koji je uglavnom u skladu s prognozama Komisije (0,3 posto za ovu godinu), Dombrovskis je ustvrdio kako se još uvijek radi o stopama rasta koje su daleko ispod europskog prosjeka (1,8 za ovu godinu), zbog čega je potrebno ojačati oporavak provođenjem preporuka Komisije.
Upitan, pak, da komentira zahtjeve za snažnijim uključivanjem HNB-a u zauzdavanje javnog duga, potpredsjednik Komisije pozvao se na uobičajen pogled EU na tu problematiku i podsjetio kako su središnje banke neovisne, a financiranje državnog deficita zabranjeno. ‘U tom smislu, upravljanje javnim dugom zadaća je vlade‘, zaključio je.