Kakvo je stanje hrvatske bankarske industrije i može li se ona aktivnije angažirati da kreditima podrži rast gospodarstva?
O tome su, u organizaciji mjesečnika Banka, raspravljali glavni ekonomisti banaka uz potporu viceguvernera HNB-a Relje Martića. Kao što je nebrojeno puta ponovio bivši guverner Rohatinski i Martić je potvrdio da monetarna politika nije u stanju riješiti probleme realnog sektora, pogotovo one strukturne prirode. Velike kronične gubitaše ne mogu spasiti ni dotacije iz proračuna, kamoli monetarna politika.
Koja je, tvrdi Martić, bila i ostala kontraciklična osiguravajući visoku likvidnost sustava cijelo vrijeme krize. Štoviše, dok su krediti poduzećima diljem Europe padali u Hrvatskoj su rasli - potkraj prosinca 2012. godine u odnosu na isto vrijeme 2008. veći su 15,2 posto. Krediti su u tom razdoblju rasli više samo u Poljskoj (26,9 posto), Slovačkoj (21 posto) i Bugarskoj (16,8 posto). Uz iznimku pada u drugoj polovici prošle godine krediti realnom sektoru rastu i ove godine, doduše ne toliko kao državi. Stanje trezorskih zapisa iznosi 30-ak milijardi kuna, a upisuju se po povijesno najnižim stopama, reče veceguverner.
Milan Deskar Škrbić iznio je prezentaciju Arhivanalitike prema kojoj su krize praktički stalno stanje svjetske ekonomije. Od 1970. do 2011. godine u svijetu se dogodilo 147 bankarskih kriza, 218 valutnih i 66 kriza državnih financija što u prosjeku godišnje iznosi: 4 bankarske, 5 valutnih i jedna kriza državnih financija. Ono što se razlikuje po zemljama jest utjecaj tih kriza na pad BDP-a koji je najveći u razvijenim zemljama (33 posto), potom na tržištima u nastajanju (26 posto) te samo 1,6 posto u zemljama u razvoju.
Hrvoje Dolenec, glavni ekonomist Zagrebačke banke, pokazao je da je veza između rasta kredira poduzećima i rasta BDP-a znatno manja nego se u javnosti misli dok je prvo ekonomsko pero Raiffeisen banke Anton Starčević ukazao na opći pad profitne stope banaka diljem CEE regije, pri čemu je prosječni profit banaka 16 posto dok je, primjerice u Hrvatskoj to samo 4,8 posto. Govoreći o stanju loših kredita pokazao je kako smo s 13,8 posto negdje u sredini - prva je Ukrajina s čak 37,5 posto nenaplativih kredita, Slovenija ih ima 15 posto, a najmanje Rusija (4,8 posto) i Bjelorusija (0,5 posto).
Zdeslav Šantić upozorio je kako je u prvome ovogodišnjem tromjesečju bruto iznos kredita poduzećima pao više od deset posto što će se nastaviti do kraja godine, no uz bolju dostupnost alternativnih izvora financiranja. Padaju i depoziti poduzeća što je rezultat sve slabijih poslovnih rezultata i izostanka dugoročnog investicijskog ciklusa. Padat će i profitabilnost banaka, uz smanjene prihode od kamata, a očekuje i daljnje pogoršanje kvalitete već odobrenih kredita, posebno korporativnom sektoru. Ulaskom u EU očekuje nas ubrzanje spajanja i preuzimanja, pogotovo malih banaka koje i sada teško sustižu propisanu adekvatnost kapitala, zaključuje Šantić.
Dakle, da rezimiramo - HNB i monetarna politika ne mogu ništa učiniti, veza između rasta kredita i rasta BDP-a nije tako čvrsta kako se mislilo, ali zato je likvidnost odlična. Blago državi!