Građevinski sektor dosegnuo je dno i u idućem se razdoblju očekuje blagi oporavak, ističu analitičari Raiffeisen banke (RBA) u analizi posljednjih statističkih pokazatelja iz tog sektora.
Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u travnju ove godine izdano je 698 građevinskih dozvola, što je za 22 posto više ne mjesečnoj, a 26,2 posto na godišnjoj razini. Pritom je broj dozvola koje su izdane za izgradnju zgrada zabilježio mjesečni i godišnji rast od 21,9 posto, odnosno 24,4 posto.
Istovremeno je broj građevinskih dozvola izdanih za ostale građevine u istom mjesecu porastao za 22,4 posto mjesečno te 34 posto godišnje. Predviđena vrijednost radova iskazanih u ukupnim izdanim građevinskim dozvolama u travnju iznosila je 1,5 milijardi kuna, što je međutim mjesečni pad od 10 posto, od čega se preko 67 posto vrijednosti odnosi na zgrade, a 32,8 posto na ostale građevine.
- Obzirom na izražene oscilacije koje su prisutne na mjesečnoj razini, s podacima za travanj ipak je vidljiv trend pozitivnih kretanja u broju izdanih građevinskih dozvola koji je obilježio početak godine. Naime, u kumulativnom razdoblju od prva četiri mjeseca ukupno je izdano 2.291 građevinska dozvola, što je 17,1 posto više nego u istom razdoblju lani, navodi se u analizi RBA.
Međutim, ističu i da, bez obzira na razmjerno snažan dvoznamenkasti godišnji rast broja izdanih građevinskih dozvola u razdoblju od siječnja do travnja, podaci pokazuju da je predviđena vrijednost radova za koje su dozvole izdane u istom promatranom razdoblju iznosila svega 5,67 milijardi kuna, što je 21,1 posto manje u odnosu na prva četiri mjeseca prošle godine.
- Ipak, smatramo da pokazatelji upućuju na zaključak da je građevinski sektor napokon dosegnuo dno, ohrabrujući očekivanja o početku blagog oporavka u idućem razdoblju, ističe se u analizi.
Analitičari RBA očekuju da će se, nakon potisnute investicijske aktivnosti od strane državnog sektora tijekom prvog tromjesečja ove godine, pozitivan učinak u idućim razdobljima pokazati istovremeno s rastom bolje iskorištenosti sredstava u okviru EU fondova.