Mjera Stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa proširena je na mlade nezaposlene sa srednjoškolskim obrazovanjem. Što o tome misle građani, Moj Posao istražio je u anketi provedenoj na više od 2000 ispitanika.
Loša odluka
Više od polovice ispitanika (58%) smatra da je u pitanju loša odluka jer se na taj način ugrožavaju brojna radna mjesta.
Ispitanici smatraju da bi ova mjera trebala vrijediti samo za deficitarna zanimanja te da bi država trebala poticati redovno zapošljavanje. Kritiziraju ukidanje mjere za starije od 30 godina jer smatraju da je tim ljudima još teže pronaći posao nakon doškolovanja.
- Poslodavci bi trebali barem neki postotak mladih osoba zadržati nakon stručnog osposobljavanja, inače je ta mjera potpuno besmislena, smatra jedan ispitanik.
Dobra odluka
Da je u pitanju dobra odluka koja mladima omogućava lakše prvo zaposlenje, smatra 28% ispitanika.
- Mnogi će barem imati neko iskustvo nakon završene srednje škole, uz konkretna znanja koja im mogu otvoriti priliku, smatra jedan od ispitanika
- Ulazak na tržište rada težak je i nakon stečenih osnovnih znanja, a bez toga još teži, dodao je drugi ispitanik.
Uz određene preinake, u pitanju je dobra odluka, smatra 14% ispitanika.
Ispitanici u ovoj kategoriji smatraju da naknadu za stručno osposobljavanje ipak treba regulirati s obzirom na stručnu spremu. „Nije pošteno da se jednako tretiraju odnosno plaćaju oni koji su završili fakultete i srednju školu. I ovako se podcjenjivalo akademske građane“, smatra jedan od ispitanika.
- Treba obavezati poslodavce da ipak usprkos odredbi ‘bez zasnivanja radnog odnosa‘ polaznike uzmu u radni odnos na još minimalno dvanaest mjeseci. Dakle godina stručnog i godina zaposlenje. Mjera se ne bi toliko zloupotrebljavala, predlaže drugi ispitanik.