Oko trećine osoba s višom školom radi poslove za koje je dovoljna srednja škola, a oko 43,2 posto magistara ili doktora radi na mjestima koja su ispod razine njihove stručne spreme. Tako pokazuje istraživanje “Preobrazovanost radne snage na tržištu rada RH” Marije Bečić sa Sveučilišta u Dubrovniku koje je objavio zagrebački Ekonomski institut.
Kao mogući razlog pada vrijednosti diploma, autorica navodi da se “u privatnom sektoru stečeni magisterij ili doktorat vrlo rijeko vrednuju prilikom zapošljavanja”, prenosi Jutarnji list.
Kako pokazuje istraživanje koje obuvaća razdoblje od 1998. do 2010., ukupan udio prekoobrazovanih među zaposlenima u prosjeku iznosi oko 10 posto, a u krizi se povećao. Kao rizične skupine izdvajaju se žene i mladi koji “zbog različitih nejednakosti ili nedostatka iskustva češće prihvaćaju mjesta za koja su preobrazovani”. Trend je najviše izražen u zdravstvu i socijalnoj skrbi, u poslovanju s nekretninama i u financijskom sektoru.
Jedno od objašnjenja, ističe Bačić, može biti i privlačnost zapošljavanja u djelatnosti u kojoj su plaće najveće, ali upozorava da trajnost problema preobrazovanosti može biti i problem države