Stanje gospodarstva toliko je kritično da je i elitni klub poput Rotaryja organizirao tribinu ne bi li čuli štogod novo.
Na tribini su sudjelovali guverner HNB-a Boris Vujčić i Nikolay Gueorguiev, analitičar MMF-a, no iako je rasprava bila zanimljiva, novosti nisu frcale. Sve što se čulo već su toliko puta okrenute teze i potezi da možemo zaključiti samo jedno – i papige bi već naučile što nam je činiti.
Naime, na pitanje postoji li ‘growth friendly‘ fiskalna konsolidacija Vujčić je otpovrnuo kako nam BDP pada od druge polovice 2008. godine, a fiskalna konsolidacija započela je tek od 2012., dakle BDP nam sigurno ne pada zbog štednje i sužavanja proračunskog deficita. Javni dug je u tom vremenu gotovo udvostručen i ide prema 57 posto BDP-a pa je jasno da politika štednje nema alternativu, pri čemu se treba usmjeriti na plaće i mirovine u javnom sektoru. Raspravljalo se i o značenju ulaska u EU za hrvatsko gospodarstvo i Vujčić je očekivano ustvrdio da se za nas neće previše toga promijeniti u kratkom roku.
- Sve ovisi o tome što ćemo napraviti da zemlju učinimo atraktivnom za privlačenje stranih investicija. Njih ne mora biti puno, Hrvatska je dovoljno mala da joj može pomoći tek nekoliko investicijskih projekata, pa bi Vlada u idućih šest mjeseci trebala krenuti na road show po svijetu u potrazi za investicijama – uvjerava Vujčić. Na pitanje iz publike vodi li nas Vlada u dobrom smjeru guverner je odgovorio kako se činilo da je Vlada spremna odmah na početku mandata krenuti u reforme. S druge strane, dobro je da se odustalo od investicija u javnom sektoru te da je fokus preusmjeren na stvaranje povoljne investicijske klime za privatni sektor. Na neizbječno i vječito pitanje o tome bi li nam pomogao fleksibilniji tečaj, Vujčić je odgovorio analizu koja bi dokazala uzročno-posljedičnu vezu između tečaja i izvoza još nije vidio. Uostalom, tečaj je i sada donekle fleksibilan (desetak posto gore-dolje), no bez dokaza da bi devalvacija popravila stanje na tekućem računu bilance plaćanja, a kako je stupanj euriziranosti visok, čak i kad bismo vjerovali da će to pomoći, ne bismo to mogli napraviti zbog očuvanja financijske stabilnosti. Tečajni rizik prebacio bi se u kreditni, pa je tečajna fleksibilnost nešto što možemo dopustiti do razine do koje to ne ugrožava financijsku stabilnost, kategoričan je.
Koristi od ulaska u EU Hrvatska bi mogla osjetiti tek nakon par godina (tri do pet) na što je Gueorguiev izjavio kako razumije da Hrvati nemaju više strpljenja, jer recesija traje pet godina. Prilagodba je spora i traje dugo, a prema njegovu mišljenju Hrvatska mora poraditi na konkurentnosti i kroz smanjenje plaća. Umjereno smanjenje plaća bolje je od oštrih otkaza , kaže MMF-vac. Hrvatskoj Vladi preporučuje da nastavi s konsolidacijom, ali ne treba rezati investicije na kojima se temelji rast nego potrošnju, spomenuvši izričite izdatke u zdravstvu i mirovinskom sustavu.
Guverner misli da je, generalno, pravac kojim se ide dobar, no problem nam može stvarati srednja brzina kojom se krećemo.