Na zatvorenom dijelu današnje sjednice Vlada je utvrdila stajalište u vezi s parničnim postupkom u pravnoj stvari tužitelja Zagrebačke banke d.d., Zagreb, protiv I. tuženika Ljubljanske banke d.d., Republika Slovenija i II. tuženika Nove Ljubljanske banke d.d., Republika Slovenija, radi isplate.
Odobravaju se sve poduzete radnje od strane Ministarstva financija iz 1995. godine, u predmetu Ljubljanska banka d.d. Ljubljana i Nova Ljubljanska banka d.d., Ljubljana. Također, utvrđeno je stajalište u vezi s parničnim postupkom u pravnoj stvari tužitelja Privredne banke Zagreb d.d., Zagreb, protiv I. tuženika Ljubljanske banke d.d. iz Ljubljane i II. tuženika Nove Ljubljanske banke d.d. iz Ljubljane, radi isplate. Odobravaju se sve poduzete radnje od strane Ministarstva financija iz 2001. godine, u predmetu Ljubljanska banka d.d., Ljubljana i Nova Ljubljanska banka d.d., Ljubljana. U Memorandumu Centra za pravna istraživanja i dokumentaciju iz 2001. godine stoji da je ‘oko 130 tisuća hrvatskih štediša Ljubljanske banke za svoju neprenesenu štednju ostavljeno zapravo na milost i nemilost Republici Sloveniji i bez pravnih mogućnosti da do svoga novca dođu. Hrvatski sudovi sude u njihovu korist no na računu glavne filijale u Zagrebu nema novaca. Shodno ugovoru o pravnoj pomoći koji je sa Republikom Slovenijom potpisan presude se ne mogu izvršiti u Sloveniji, jer to sprečava Ustavni zakon. Najnovijim ugovorom o imovinsko-pravnim odnosima koje je sklopila Republika Hrvatska sa Republikom Slovenijom ovo pitanje nije rješeno, jer Republika Hrvatska za ova pitanja i ne može sklapati Ugovor sa Slovenijom i ona nije niti ovlaštena pravno nešto sa Slovenijom oko ovoga novca ugovarati. Hrvatska vlast bi mogla politički predlagati, zahtijevati i zagovarati kod Republike Slovenije donošenje slijedećih mogućih rješenja za probleme hrvatskih štediša Ljubljanske banke.- priznavanje hrvatskim štedišama temeljem njihove devizne štednje udjele u bankama i poduzećima u Sloveniji- izdavanje obveznica Republike Slovenije hrvatskim štedišama u visini njihove devizne štednje- donošenje zakona kojim bi se omogućilo Narodnoj banci Slovenije da dugoročnim kreditom osigura sredstva Ljubljanskoj banci za isplatu hrvatskih deviznih štediša i konačno- da Republika Slovenije riješi problem hrvatskih štediša zaduživanjem u inozemstvu.No prije svega kao znak svoje dobre volje Republika Slovenija odnosnonjene obje Ljubljanske banke trebale bi izvršiti već postojeće presude (i sudskenagodbe) hrvatskih sudova koje se odnose na potraživanje hrvatskih štedišaprema Ljubljanskoj banci d.d. Ljubljana glavna filijala Zagreb.‘Podsjetimo, Slovenci su inzistirali da se problem stare devizne štednje riješi po teritorijalnom principu, što znači da Hrvatska riješi dug. Kompromisno rješenje od banke iz Basela bilo je prije devet godina da se polovica štednje riješi po teritorijalnom principu, a druga polovica privatno-pravnim odnosom. To Sloveniji nije bilo prihvatljivo.