Vlada je u četvrtak donijela odluku o uključivanju Porezne uprave u mjere za ublažavanje financijskih poteškoća dijela građana.
Ta odluka slijedi iz ranije Vladine odluke, od 15. siječnja i sporazuma o otpisu dugova najugroženijih građana s bankama, teleoperaterima, javnim poduzećima i gradovima.
Ministarstvo financija – Porezna uprava, prema današnjoj odluci, pristupa tom sporazumu o oprostu duga i to do 25 tisuća kuna na dan 30. rujna 2014. godine, pri čemu iznos duga uključuje glavnicu i sve troškove, a ne uključuje kamate na evidentirani iznos duga.
U strukturi poreznih dužnika, prema podacima Fine iz prošle godine više od 52 tisuće građana bilo je pod ovrhom zbog duga manjeg od dvije tisuće kuna kojega zbog gubitka posla ili zatvaranja obrta nisu mogli platiti.
Ministar financija Boris Lalovac uoči sjednice Vlade kazao je da oprost poreznih dugova kreće te da Porezna uprava na tome već radi kako bi se utvrdilo koliko je takvih građana i koliki su im dugovi.
"Evo danas na sjednici Vlade krećemo sa socijalno ugroženim građanima do 25 tisuća kuna, znači kategorija A", izjavio je Lalovac odgovarajući na upit novinara. Kako je istaknuo, Porezna Uprava kreće s tim aktivnostima odmah.
"Znači, danas je sporazum i provedbene aktivnosti. Porezna uprava već na tom radi, analiziramo da vidimo koji je to broj građana i koliki su to dugovi", rekao je Lalovac.
Uskoro i amandman na Zakon o kreditnim institucijama
A na upit kad će pripremiti amandman na izmjene Zakona o kreditnim institucijama kojim bi se unijela odredba da će se tečaj švicarskog franka od 6,39 kuna primjenjivati i na kredite obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) i obrtnika, ministar Lalovac rekao je da je amandman u pripremi.
Naime, premijer Zoran Milanović u srijedu je rekao kako je ministru financija naložio da u izmjene Zakona o kreditnim institucijama, koje su u saborskoj proceduri, unese odredbu po kojoj će se spomenuti tečaj franka primjenjivati i na kredite obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) i obrtnika.
"Amandman pripremamo pa ćemo vidjeti hoće li biti telefonska sjednica, ali se nadam da će to biti slijedeći tjedan u Saboru", izajvio je Lalovac.
Također, ministar Lalovac istaknuo je da će se nakon sjednice Vlade naći s guvernerom Borisom Vujčićem, kako bi počeli pripremati cjelovito rješenje za kreditne dužnike u švicarcima i eurima.
"Da, ja se danas nakon sjednice Vlade idem naći s guvernerom, tako da pričekajmo malo da izađemo s konkretnim nekim mjerama. Odnosit će se za sve. Ali hajde da vidimo, čekamo prijedlog guvernera, čuli smo jučer određene prijedloge Udruge Franak i njihovih predstavnika. Za sve sam opcije koje se mogu dogovoriti, ali dogovor moraju postići i banke i HNB", rekao je Lalovac.
Napomenuo je i da su svi kooperativni te da je ovo najviše problem banaka. "Ozbiljno su ga shvatili, žele pomoći i mislim da možemo naći zajedničko rješenje", ustvrdio je ministar Lalovac.
Izmjene u POS-u
Vlada je u u Sabor poslala izmjene Zakona o društveno poticajnoj stanogradnji (POS) kojima predlaže smanjenje kamata na kredite iz sustava POS-a i uvođenje mogućnosti najma POS-ovih stanova.
Ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak-Taritaš na sjednici Vlade izvijestila je kako se predlaže da se kamatna stopa za sredstva koja su bila na poček i koja je sada dva posto, smanji na jedan posto, a kamatna stopa gdje država angažira svoja sredstva s pet na tri posto.
Za stan od 60 četvornih metara to po njezinim riječima znači uštedu od 15 tisuća eura u odnosu na komercijalni kredit.
Druga izmjena tog zakona vezana je uz najam odnosno uvođenje mogućnosti najma dijela stanova POS-a. Iznos najma će, kaže Mrak Taritaš, za građane biti prihvatljiv.
Država i AZM nagodili se o međusobnim potraživanjima
Vlada je prihvatila mišljenje i odobrila prijedlog Državnog odvjetništva za sklapanje nagodbe između Republike Hrvatske i Autoceste Zagreb - Macelj (AZM), tako da RH priznaje AZM-u obvezu od 69 milijuna kuna i uplati je do 31. siječnja 2015. godine, a da AZM istovremeno plati državi 7,2 milijuna eura.
AZM će ujedno prema nagodbi povući tužbu podnesenu protiv Republike Hrvatske pred ad hoc arbitražnim sudom i odreći se tužbenog zahtjeva.
Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić kaže da se radi o još jednom "kosturu iz ormara" i to iz 2008. godine, kada je Porezna uprava ovršila AZM, ali suprotno koncesijskom ugovoru, pa je ukupan iznos koji AZM u arbitraži potražuje od države od 2008. do sada dostigao 87 milijuna kuna.
Stoga se država nagodila na 69 milijuna kuna koje će sutra isplatiti AZM-u iz proračunske pričuve. S druge strane i država ima potraživanja od AZM-a koja su bila blokirana jer ih banke do okončanja spora nisu htjele "pustiti u proračun", i to u iznosu 7,2 milijuna eura (oko 55 milijuna kuna).
Kako koncesijskim ugovorom nije moguć prijeboj, za sutra je dogovorena uplata države AZM-u i obratno, rekao je Hajdaš Dončić.
Za željeznicu milijardu kuna kredita
Vlada je u četvrtak prihvatila Nacrt projekta održivog razvoja hrvatskog željezničkog sektora kojim se predviđa zajam od jedne milijarde kuna koji bi trebao poslužiti optimiranju broja zaposlenih i tehnološkoj obnovi željeznice.
Procijenjena vrijednost projekta iznosi jednu milijardu kuna, a planira se financirati zajmom Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD), rekao je ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić.
Korisnici zajma biti će društva HŽ Infrastruktura, HŽ Putnički prijevoz i HŽ Cargo, a njegovim sredstvima financirat će se otpremnine za višak zaposlenih u tim društvima i investicije potrebne za osiguranje održivog poslovanja i konkurentnosti.
Predstavnici Svjetske banke obavili su predprocjenu projekta te se očekuje da će pregovori za zajam IBRD-a biti održani sredinom ožujka 2015. godine, a odobrenje projekta očekuje se krajem travnja.
Ministar Hajdaš Dončić rekao je da Vlada daje odobrenje za zajam po načelu "sada i nikad više" te da će uz otpremnine, uz ostalo, biti upotrebljen za gradnju cestovnih prijelaza, optimizaciju voznog parka HŽ-a Cargo te informatizaciju HŽ-a Putnički prijevoz.
Prema njegovim riječima, u sustavu HŽ-a krajem 2011. godine bilo je 17.356 radnika, sad ih je 13.474, a ciljani broj nakon restrukturiranja je 9.400.