[gallery columns="5" ids="227523,227524,227525,227526,227527,227528,227529,227530,227531,227532,227533,227534,227535,227536,227537,227538,227539,227540"]
Na tradicionalnom skupu Dan poduzetnika u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca okupila se u ponedjeljak u zagrebačkom hotelu Westin poslovna i politička elita, kako bi si međusobno prenijela poruke u predizbornoj godini.
Stoga ne čudi da su se na skupu pojavili i predsjednik Vlade Zoran Milanović koji je pred 700-tinjak gospodarstvenika nabrojao sve što je Vlada učinila u proteklom mandatu, pojavili i gotovo svi ministri, uključujući Branka Grčića, Gordana Marasa, Borisa Lalovca, Miranda Mrsića.
No, političari su pali u drugi plan pred likom Ante Vlahovića, čija je pojava iznenadila i nadmašila glavnu temu skupa „Vizija, odgovornost i ljudi – recept za uspjeh“. Osim što su se s Vlahovićem svi političari rado rukovali i njegovi kolege poslodavci poput Zvonimira Mršića, čelnika Podravke i Emila Tedeschija, čelnika Atlantic grupe su ga javno podržali u prodaji TDR-a i optužili kritičare privatizacije Croatia osiguranja. – Vijest o transakciji Adris grupe trebala bi se 15 dana vrtiti kao glavna vijest u nacionalnom Dnevniku jer ljudi nisu svjesni kolika je to dimenzija uspjeha.
Adris grupa će od prodaje TDR-a graditi hotele s pet zvjezdica u kojima će posao naći sljedeće tri generacije. Društvo bi se tom poslovnom potezu trebalo pokloniti, no više nitko ne zna nikome pljeskati – osvrnuo se na najveću poslovnu vijest Tedeschi, dodajući da oni koji osuđuju privatizaciju Croatia osiguranje koja ima u svakom gradu barem jednu nekretninu, ne razumiju način na koji se nekretnine prikazuju u bilanci, s argumentom da danas postoje mnoge kompanije s vrijednim nekretninama koje su propale. Vlahović se u svom izlaganju prije panela nije osvrtao na transakciju TDR-a i BAT-a već je nabrojao sve uspjehe Adris grupe u posljednjih deset godina, a to su investicije u vrijednosti četiri milijarde kuna, porast prihoda za deset puta, vrijednosti tvrtke za 50 puta, vrijednosti dionice za 100 puta, dobiti za 30 puta, broja zaposlenih za 20 puta te punjenje državnog proračuna sa četiri milijarde kuna godišnje.
– Adris danas ima tri nova, dugoročno održiva posla, turizam, osiguranje i zdravu hranu. Maistra do 2017. godine ima cilj 95 posto svojih kapaciteta pretvoriti u hotele sa četiri i pet zvjezdica i u taj cilj, osim dosadašnjih 2,6 milijarde, uložiti dodatnih 1,7 milijarde kuna. Cromaris je od četiri uzgajališta postala jedna od 10 najvećih tvrtki za izvoz ribe u Europi, dvije trećine proizvoda izvozimo i do 2018. godine planiramo udvostručiti proizvodnju na 10 tisuća tona godišnje. Kad smo ušli u Croatia osiguranje zatekli smo zapuštenu državnu tvrtku koja je gubila tržišni udio, s manjkom transparentnosti i mentalitetom tipičnim za javna poduzeća. Prije godinu i pol dana omjer zaposlenih u prodaji iznosio je 23 posto, a u administraciji 77 posto. Danas 60 posto ljudi u Croatia osiguranju radi u prodaji, povećali smo broj ljudi i zaposlenima u administraciji ponudili da se okušaju na novom radnom mjestu. Do kraja 2016. godine planiramo u CO dovršiti proces restrukturiranja i od nje napraviti lidera na tržištima na kojima radimo. Uz organski rast realno je očekivati i nove akvizicije – ispričao je Vlahović.
Na panelu „Vizija, odgovornost i ljudi – recepti za uspjeh“ sudjelovali su Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic grupe, Frano Luković, bivši čelnik Zagrebačke banke, Jako Andabak, predsjednik Uprave Sunce koncerna te Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave Podravke koji su govorili o receptima pronalaska kvalitetnih kadrova na tržištu te uputili poruke političarima u predizbornoj godini. Luković je istaknuo kako su u Hrvatskoj ljudi premalo okrenuti stvaranju koje je ključ reformi. – Poduzetnici mogu raditi na stvaranju dodane vrijednosti, ali kao takvi nisu shvaćeni. U Hrvatskoj postoji animozitet prema reformama i moramo premostiti prazninu koja stoji između postojećih praksi i izvrsnosti - poručio je Luković, dodajući da su učenje i njegova primjena ključni elementi opstojnosti nacije. Mršić se složio s Tedeschijem da Hrvatskoj nedostaje kvalitetan menadžerski kadar s iskustvom, posebice međunarodnim i u kompanijama koje nisu na lokalnom tržištu. – Stalno se govori o odlasku Hrvata u inozemstvo u negativnom kontekstu, no moramo shvatiti da smo sada dio globalnog tržišta koje je zapravo naše domaće tržište. Normalno je da netko iz Hrvatske radi u Budimpešti i obrnuto. Problem će biti ako se ti ljudi ne budu vraćali u Hrvatsku – istaknuo je Mršić.
Tedeschi se požalio da i u njegovoj tvrtki postoji slabi interes zaposlenika za rad u primjerice, Moskvi ili Njemačkoj i da će ih, ako ih ne nađe u Hrvatskoj, tražiti negdje drugdje. – U Hrvatskoj postoje određena znanja, međutim nemamo dovoljno kvalitetnih menadžera, posebno onih koji žele biti mobilni i raditi na drugim tržištima. Stvorili smo rentijersko društvo u kojem je doseg doći do milijun nečega, oročiti ga u banci i uživati u životu od kamata. Nedovoljan broj ljudi ima dovoljno strasti za stvaranjem. Starlete i nogometaši ne smiju biti sinonimi za ono bitno u društvu – izjavio je Tedeschi poručujući politici da za provođenje zacrtanih ciljeva treba više hrabrosti. – O našim potezima pričat će buduće generacije. Volio bih da budemo zapamćeni kao poslovna elita koja je značajno pomaknula granice – zaključio je Tedeschi.
Gordana Deranja, predsjednica HUP-a u svom uvodnom govoru ponovila je predstavnicima Vlade HUP-ovu poruku, da se moraju ponašati kao da im mandat traje jednu, a ne četiri godine, što se Milanoviću nije svidjelo te joj je odgovorio neka poduzetnici probaju vidjeti rezultate tvrtke koja je otvorena prije godinu dana. Deranja je izjavila da Hrvatska treba mijenjati potrošeni ekonomski model, smanjiti javnu potrošnju, reformirati javnu upravu, Hrvatsku učiniti atraktivnom za ulaganja jer inače nema boljeg života. – Vlada stalno govori da provodi reforme, a mi poslodavci da ih nema. Očito različito mislimo o značenju te riječi. Ne možemo reći da ova Vlada nije ništa učinila, no svi su svjesni da je trebala više toga učiniti. Hrvatska može biti jedna od prosperitetnijih zemalja Unije. I samo o nama, ni o kome drugome, ovisi hoće li tako i biti. Da možemo bolje potvrđuju rezultati naših tvrtki koje uspijevaju, ne samo preživjeti, već i rasti usprkos svemu. Usprkos visokim porezima i nametima koje još nitko nije uspio izbrojati, zakonima koji se mijenjaju iz dana u dan, sporovima koji se ne rješavaju desetljećima, administraciji koja je neprohodna, spora i neučinkovita i brojnim drugim preprekama čije nabrajanje može trajati satima – upozorila je Deranja.
Davor Majetić, glavni direktor HUP-a, predstavio je HUP skor koji prati napredak, rezultate u provođenju reformi temeljem 73 pokazatelja koji se grupiraju u 13 područja i ti pokazatelji se uspoređuju sa onima 10 novih članica Europske unije (Baltičke zemlje, Češka, Slovačka, Mađarska, Slovenija, Rumunjska, Bugarska). Podaci za prošlu godinu pokazuju da se prošlogodišnji HUP skor Hrvatske nije pomaknuo s mjesta, odnosno da smo na skali od 0 do 100 na 32 (u crvenom), gdje smo bili i 2013. Problemi su naročito izraženi na područjima fiskalne konsolidacije, pravosuđa i tržišta rada, gdje smo pri samom dnu raspona skorova. Skor je dodatno pao u području investicijskih i poslovnih barijera (sa 38 na 30), a nešto je porastao u sektoru poduzetničke klime (sa 32 na 34). – Stojimo na mjestu, ne zato jer ništa ne radimo, već zato jer su drugi brži i bolji od nas. Imamo najsporiji rast BDP-a u odnosu na ostalih 10 zemalja i Vlada bi trebala poduzeti ozbiljnije, dramatičnije i konkretnije mjere – zaključio je Majetić. HUP je proveo i istraživanje o poduzetničkoj klimi i stavovima građana, koje je pokazalo da 76 posto građana misli da je poduzetnička klima u Hrvatskoj loša. Zanimljivo je da 33 posto građana misli da na hrvatskoj poslovnoj sceni ima poduzetnika lopova i kriminalaca više nego poštenih, a 32 posto da ih je podjednako. No, svejedno 62 posto građana u poduzetnicima vidi rješenje izlaska iz krize.
Uz podsjećanje na nedavno predstavljenih 16 ključnih pitanja HUP-a koja su upućena političkim strankama uoči izbora, Majetić je najavio i novi HUP-ov projekt, Bijelu knjigu u kojoj je 60 granskih udruga HUP-a navelo konkretne probleme koji onemogućavaju rast pojedinih industrija te ujedno dalo prijedloge za rješavanje tih problema.