Dan nakon što je zatvoreno prvo javno nadmetanje za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu, Ministarstvo gospodarstva odlučilo je u neformalnom okruženju podsjetiti kako napreduje razvoj plinskog sustava do 2020. i dalje.
Pritom su istaknute aktivnosti Plinacroa, tvrtke LNG Hrvatska te tri nova potencijalna izvora plina, odnosno ključni projekti za strateški razvoj plinskog biznisa: Jadransko-jonski plinovod (IAP), nova proizvodnja na Jadranu i LNG terminal na Krku na kojem je bio posebni naglasak.
LNG projekt je u visokom stadiju pripreme, izrađena je opsežna pripremna dokumentacija i to idejno rješenje, analiza tržišta, analiza poslovnih modela, studija utjecaja na okoliš, geodetski projekt i idejni projekt. Ishođena je ekološka dozvola tj. pozitivno rješenje na studiju utjecaja na okoliš te je podnesen zahtjev za ishođenje lokacijske dozvole.
Kao što je već poznato, LNG terminal planiranog kapaciteta od četiri do šest milijardi prostornih metara plina, EK je odlučila sufinancirati potrebnu dokumentaciju, sve do građevinske dozvole, s 4,9 milijuna eura. Time je taj projekt i formalno odabran kao jedan od prioriteta važnih za energetsku sigurnost Europe. Proglašenjem projekta strateškim investicijskim projektom steći će se svi preduvjeti za izdavanje lokacijske dozvole. Preostaje izraditi glavni projekt i ishoditi građevinsku dozvolu, a paralelno s tehničkom pripremom dovršit će se zatvaranje financijske konstrukcije kroz prodaju kapaciteta budućeg terminala i međunarodnim javnim pozivom za ulaganje.
Hrvatska neće, naglašeno je, ulagati u taj projekt bez partnera koji će osigurati plin i tržište i Hrvatska ne ulazi u taj projekt s više od 25 posto.
-Za hrvatsko tržište ćemo imati vlastitu proizvodnju - optimističan je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.
Pretpostavka je: ako ima na talijanskoj strani, ima i na hrvatskoj. Prije 15-tak godina Talijani su crpili 15 milijardi prostornih metara plina, danas proizvode pet, što je gotovo duplo nego što je Hrvatska potrošnja (2,7 milijardi prostornih metara plina) i imaju 1358 bušotina te stotinjak platformi na svojoj strani Jadrana. Hrvatska pak ima 133 bušotine i svega 20 platformi.