Prva procjena o padu realnog BDP-a u drugom tromjeseču za 0,7 posto na godišnjoj razini i sezonska prilagodba HNB-a pokazuju da je u drugom tromjesečju ostvaren vrlo blagi gospodarski rast u odnosu na prva tri mjeseca, a raspoloživi visokofrekventni pokazatelji upućuju da bi vrlo blagi rast mogao biti ostvaren i u trećem tromjesečju, ističe u priopćenju Hrvatske narodne banke s današnje sjednice Savjeta HNB-a.
Savjet je, na sjednici održanoj pod predsjedanjem guvernera HNB-a Borisa Vujčića, razmotrio najnovije gospodarske i novčane pokazatelje, izvješće o upravljanju međunarodnim pričuvama i financijskom poslovanju središnje banke u prvom ovogodišnjem polugodištu, te izvješće o stanju u bankovnom sustavu u drugom tromjesečju ove godine.
Prva procjena godišnje stope promjene realnog BDP-a za drugo tromjesečje 2013. godine koju je objavio DZS (pad za 0,7 posto) i sezonska prilagodba HNB-a pokazuju da je u drugom tromjesečju ostvaren vrlo blagi gospodarski rast u odnosu na prva tri mjeseca, navode iz središnje banke.
Takva kretanja, kako ističu, prvenstveno su odraz rasta izvoza roba i usluga, pri čemu se ističu izvoz brodova, turističkih usluga te prehrambenih proizvoda na tržište Cefte (iz kojeg je Hrvatska istupila ulaskom u Europsku uniju), čime se nastojala ublažiti primjena carinskih ograničenja uvedenih početkom srpnja. U istom je razdoblju ostvareno i snažno jednokratno povećanje uvoza, uglavnom zbog promjene trošarina i uvjeta međunarodne trgovine po ulasku Hrvatske u EU.
Raspoloživi visokofrekventni pokazatelji upućuju da bi vrlo blagi rast mogao biti ostvaren i u trećem tromjesečju, navodi se u priopćenju.
Prigušeni inflatorni pritisci
Iz središnje banke ističu i kako su inflatorni pritisci u domaćem gospodarstvu i nadalje prigušeni. U srpnju su se potrošačke cijene smanjile za 0,6 posto u odnosu na mjesec prije, čemu su najviše pridonijeli sezonski pad cijena odjeće i obuće te cijena povrća i voća. Pad potrošačkih cijena u srpnju ublažilo je poskupljenje duhana zbog povećanja trošarina.
Tijekom lipnja, srpnja i kolovoza nastavljena je ekspanzivna orijentacija monetarne politike kojom se održava visoka likvidnost domaćeg bankarskog sustava, pa su se prekonoćne kamatne stope zadržale na niskoj razini.
Na međunarodnome planu povećana je nesklonost prema riziku, što je rezultiralo porastom premije za rizik za većinu europskih rastućih tržišta (najveći porast premije zabilježile su Mađarska i Hrvatska). Troškovi financiranja većine banaka majki najvećih domaćih banaka također su blago porasli, navodi se u priopćenju.
Iz HNB-a također ističu da je monetarna kretanja u lipnju i srpnju obilježilo povećanje ukupnih likvidnih sredstava, čemu je pridonio sezonski porast novčane mase te štednih i oročenih depozita. Povećanje ukupnih likvidnih sredstava bilo je praćeno sezonskim poboljšanjem inozemne pozicije kreditnih institucija, odnosno porastom njihove inozemne aktive.
Plasmani kreditnih institucija (isključujući središnju državu) stagnirali su na godišnjoj razini, pri čemu su plasmani poduzećima ostvarili blagi rast, dok se kod stanovništva nastavio trend razduživanja. Plasmani državi nastavili su se povećavati.
Pogoršanje kvalitete kreditnog portfelja
Snažan pad dobiti banaka zabilježen prošle i u prvoj polovini ove godine je prije svega posljedica pogoršanja kvalitete kreditnog portfelja banaka odnosno rasta neprihodujućih kredita te nastavka niske razine kreditne aktivnosti, naglašavaju iz središnje banke.
Navode i kako su prihodi konsolidirane središnje države u prvih šest mjeseci smanjeni za 1,1 posto na godišnjoj razini, dok su rashodi (gotovinsko načelo) bili za 7,9 posto viši, pa je ukupni fiskalni manjak u tom razdoblju gotovo dosegnuo planirani iznos za cijelu 2013.
Najveći negativan doprinos kretanju ukupnih prihoda dali su prihodi od poreza na dobit (najvećim dijelom zbog neoporezivanja reinvestirane dobiti od siječnja tekuće godine) i prihodi od socijalnih doprinosa, dok su porasli prihodi od poreza na dodanu vrijednost zbog uvođenja fiskalnih blagajni te povećanja robnoga uvoza u lipnju. Snažan porast rashoda najvećim je dijelom posljedica plaćanja dugova u zdravstvu te ranije isplate subvencija poljoprivrednicima, ističu iz HNB-a.
Savjet HNB-a na današnjoj se sjednici suglasio s odlukom nadzornog odbora Raiffeisen stambene štedionice da predsjednik uprave te štedionice u još jednom mandatu bude Hans Christian Vallant, a član uprave Franjo Franjić, kao i s odlukom nadzornog odbora Wüstenrot stambene štedionice da član uprave ostane i nadalje Ivan Ostojić.
Na sjednici je odobreno stjecanje kvalificiranog vlasničkog udjela većeg od 20 posto u temeljnom kapitalu Tesla štedne banke d.d., Zagreb, Autonomnoj pokrajini Vojvodini - Vladi AP Vojvodine, kao pravnom sljedniku Fonda za razvoj AP Vojvodine, donedavnog dioničara te štedne banke.
Hypo SEE Holding AG, Klagenfurt, dobio je suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela većeg od 50 posto u temeljnom kapitalu Hypo Alpe-Adria-Bank d.d., Zagreb, navodi se u priopćenju sa sjednice Savjeta HNB-a.