11. studeni 2015.

Za ministra gospodarstva treba postaviti nekog od poduzetnika iz inovativnih tvrtki

U posljednjem programskom dijelu prvog dana susreta ekonomista u Opatiji, Marko Derča iz A.T. Kearneya dao je pregled nekih osnovnih činjenica o digitalnoj ekonomiji kao uvod u raspravu o toj temi u kojoj su sudjelovali još Anton Kovačev, Dragan Čišić (Pomorski fakultet u Rijeci), Kamilo Vrana (EnergoVizija) i Spomenka Tomek-Roksandić (CZG NZJZ ‘Dr. Andrija Štampar‘).

Derča je upozorio kako će se čak i monopolisti naći brzo u problemima ako ne uključe digitalnu ekonomiju u svoje poslovanje jer je ona glavni pokretač promjena danas i uključuje inovacije kao svoj integralni dio. Za ilustraciju, do 2020. 50 milijardi uređaja bit će povezano s internetom, a 35 posto vremena za kupovinu potrošači provode kupujući na internetu. Potrošači su u samoj biti digitalne ekonomije, oni su njen pokretač i nikad informiraniji zbog čega su i nikad zahtjevniji i prevrtljiviji. Pored ovoga postoji još pet osnovnih trendova u digitalnoj ekonomiji - investicije u big data (prikupljanje i analiza velikih količina podataka u svrhu traženja uzoraka i anticipiranja) moraju se ubrzati kako bi držale korak, mobilnost postaje presudna, društveni mediji nezaobilazni, potražnja volatilna, a korisničko iskustvo integrirano i glatko.

Voditelj ureda Europske investicijske banke u Zagrebu Kovačev komentirao je slabu posjećenost panela o digitalnoj ekonomiji u poslijepodnevnom terminu, okarakteriziravši to kao još jedan dokaz hrvatske okrenutosti prošlosti. EIB je samo prošle godine financirao projekte u području digitalne ekonomije u vrijednosti 3,2 milijarde eura (uglavnom uvođenje širokopojasnog interneta, računarstvo u oblaku i poboljšanje mobilne mreže), a 400 milijuna eura utrošeno je i na tri projekta pametnih gradova u Belgiji. Kao značajan problem u razvoju digitalne ekonomije, Derča vidi fragmentiranost financijskih poticaja za inovaciju u mnogim državama, ali i nedovoljnu uvjetovanost financiranja projekta njegovom komercijalnom isplativošću.

Kad je riječ o inovacijama u Hrvatskoj, Kovačev je uspjehe pojedinih inovativnih hrvatskih tvrtki usporedio s uspjesima sportaša poput Blanke Vlašić, Gorana Ivaniševića ili Janice Kostelić. Oni nisu, rekao je, proizvod sustava već vlastite upornosti i nerijetko financijskih sredstava. Najbolje bi bilo stoga nekog od tih poduzetnika staviti na mjesto ministra gospodarstva jer bi sigurno znali kako potaknuti stvaranje više takvih kompanija, predložio je Kovačev. Prije angažmama države, dodao je Derča, startup tvrtke trebale bi se povezati s većima.

Svojevrstan zaključak panela dao je Ljubo Jurčić, podsjetivši malobrojne prisutne i paneliste da se ne može predvidjeti do čega će neka tehnologija dovesti, kao i da svaka tehnologija ima svoje granice, pa tako i ova. No, digitalna tehnologija, omogućila je jednu važnu stvar, rekao je Jurčić, a to je savršena informiranost potrošača, element koji je nedostajao u težnji za savršenom ekonomijom.