Europska središnja banka (ECB) smatra da se izmjene Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) kojima bi se omogućilo da Državni ured za reviziju obavlja reviziju poslovanja HNB-a ne mogu donijeti bez izmjene Zakona o Državnom uredu za reviziju, jer njegove trenutne odredbe krše načelo neovisnosti središnjih banaka. Stoji to u "Mišljenju Europske središnje banke o prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci" od 15. lipnja ove godine, koje je HNB objavila u ponedjeljak na svojim internetskim stranicama.
Hrvatsko Ministarstvo financija, naime, u svibnju ove godine zatražilo je bančino mišljenje, s obzirom da je ECB nadležan za davanje mišljenja na teme vezane uz središnje banke temeljem Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
U odgovoru na zahtjev Ministarstva financija, koji potpisuje predsjednik ECB-a Mario Draghi, europska se središnja banka određuje prema pitanju revizije HNB-a od strane Državnog ureda za revizuiju, glasovanja Hrvatskog sabora o godišnjem izvjšeću te polugodišnjoj informaciji HNB-a, kao i o prijedlogu da se zakonskim izmjenama smanji broj mandata guvernera HNB-a i drugih članova Savjeta HNB-a.
Reviziju treba provoditi na nepolitičnoj, neovisnoj i profesionalnoj osnovi
U dijelu koji se odnosi na reviziju, uz ostalo, iz ECB-a ističu da načelo institucionalne neovisnosti iz Ugovora o funkcioniranju EU te Statuta Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) i ECB-a "ukazuje na činjenicu da izvršavanje ovlasti i obavljanje zadaća i dužnosti koje su dodijeljene središnjim bankama ne smije biti podvrgnuto vanjskim uputama ili utjecaju izvršne vlasti".
Ukoliko je poslovanje nacionalne središnje banke ipak predmet kontrole, "opseg kontrole treba biti jasno utvrđen pravnim okvirom, treba biti bez utjecaja na poslove ispitivanja svih poslovnih knjiga i računa središnje banke od strane neovisnog vanjskog revizora te u skladu s načelom institucionalne neovisnosti; treba biti u skladu sa zabranom davanja uputa središnjoj banci i njezinim tijelima nadležnim za odlučivanje te ne smije utjecati na zadaće središnje banke povezane s ESSB-om". Dakle, ističu iz ECB-a, "državnu reviziju potrebno je provoditi na nepolitičkoj, neovisnoj i potpuno profesionalnoj osnovi".
Pritom iz ECB-a naglašavaju kako odredbe važećeg zakona o državnoj reviziji određuju da revizija obuhvaća postupak ispitivanja financijskih transakcija u odnosu na zakonsko korištenje sredstava i ocjenu djelotvornosti i ekonomičnosti poslovanja te ocjenu učinkovitosti ostvarenja općih ciljeva subjekta revizije ili učinkovitosti ciljeva pojedinih financijskih transakcija, programa i projekata subjekta revizije. Nadalje, subjekt revizije mora se uskladiti s nalazima revizije i obavijestiti Državni ured za reviziju o radnjama poduzetim u odnosu na nalaze revizora. Iz toga proizlazi da bi Državni ured za reviziju bio ovlašten ocjenjivati ispunjava li HNB svoje opće ciljeve, uključujući svoj primarni cilj održavanja stabilnosti cijena.
"Ove odredbe važećeg Zakona o Državnom uredu za reviziju zajedno s odgovarajućim odredbama prijedloga zakona nisu u skladu s načelom neovisnosti središnje banke" iz Ugovora o funkcioniranju EU te Statuta ESSB-a, mišljenja su u ECB-u. To pojašnjavaju činjenicom da u važećem zakonu ne postoje odredbe o uspostavljanju okvira za državnu reviziju HNB-a koji poštuje neovisnost HNB-a te zabranjuje vanjske upute i uplitanje u zadaće HNB-a povezane s ESSB-om ili s poslovima neovisnih vanjskih revizora HNB-a.
Također podsjećaju da je prema sadašnjem propisu zakonski zastupnik revidiranog subjekta obvezan državnom revizoru staviti na raspolaganje svu dokumentaciju označenu kao poslovna tajna, a da Statut ESSB-a od članova tijela nadležnih za odlučivanje i zaposlenika središnjih banaka traži "čak i nakon prestanka dužnosti, da ne odaju informacije koje su obuhvaćene obvezom čuvanja poslovne tajne".
- Nadređenost prava Unije i pravila donesena na temelju tog prava znači da nacionalni propisi o pristupu dokumentima od strane trećih osoba (poput Državnog ureda za reviziju) ne smiju dovesti do povrede ESSB-ovog režima povjerljivosti. Pristup državnog ureda za reviziju ili sličnog tijela informacijama i dokumentima središnje banke mora biti ograničen i mora biti bez utjecaja na ESSB-ov režim povjerljivosti, stoji u mišljenju ECB-a.
Stoga su u ECB-u mišljenja da pristup Državnoj revizuiji povjerljivim informacijama HNB-a mora biti ograničen na ono što je nužno potrebno za izvršavanje zakonom propisanih zadaća državnog revizora te drže da bi se izmjenama Zakona o HNB-u trebalo propisati da državna revizija "mora osigurati povjerljivost informacija i dokumenata koje mu je dostavio HNB u istoj mjeri u kojoj HNB primjenjuje odredbe o poslovnoj tajni".
Kakvu bi odluku Sabor mogao donijeti nakon glasovanja o izvješću HNB-a?
Na dio prijedloga izmjena zakona o HNB-u koji se odnosi na uvođenje obveze HNB-a da podnosi godišnje izvješće te polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike, iz ECB-a se pitaju "kakvu bi vrstu odluke Hrvatski sabor mogao donijeti o godišnjem izvješću i kakve mogu biti posljedice ili učinci glasovanja Hrvatskog sabora o godišnjem izvješću", kao i o polugodišnjoj informaciji.
Naime, ističu, "u skladu s načelom institucionalne neovisnosti (...) nacionalnim središnjim bankama i članovima njihovih tijela nadležnih za odlučivanje zabranjeno je tražiti ili primati upute od institucija, tijela ili agencija Unije, od bilo koje vlade države članice ili od bilo kojeg drugog tijela. Osim toga, vladama država članica zabranjeno je nastojati utjecati na članove tijela nacionalnih središnjih banaka nadležnih za odlučivanje čije odluke mogu utjecati na izvršavanje zadaća nacionalnih središnjih banaka povezanih s ESSB-om".
Uz to, "prava trećih da osoba odobravaju, obustavljaju, poništavaju ili odgađaju odluke NSB-a u suprotnosti su s Ugovorom i Statutom u pogledu zadaća povezanih s ESSB-om. Stoga bi nadležnost Hrvatskog sabora da glasuje i donosi odluku o godišnjem izvješću HNB-a o njegovom poslovanju, polugodišnjoj informaciji, godišnjim financijskim izvješćima i revizorskom izvješću mogla utjecati na institucionalnu neovisnost HNB-a jer prelazi obvezu transparentnosti i odgovornosti središnje banke prema nacionalnom parlamentu", stoji u mišljenju ECB-a.
Ograničenje broja mandata nakon dovršetka sadašnjih
U ECB-u smatraju i da, u skladu s načelom neovisnosti središnje banke, guverneri i drugi članovi tijela nacionalnih središnjih banaka nadležni za odlučivanje ne smiju biti razriješeni dužnosti iz drugih razloga osim onih navedenih u Statutu ESSB-a.
- Stoga bi sadašnjim članovima Savjeta HNB-a trebalo osigurati da dovrše svoje sadašnje mandate neovisno o tome koliko su mandata odslužili u prošlosti, a prijedlog zakona trebao bi biti uređen tako da izričito jamči dovršetak njihovih sadašnjih mandata. Osim toga, ESB shvaća da se u skladu s načelima vladavine prava, pravne sigurnosti, pravne predvidljivosti i pravne izvjesnosti na temelju Ustava Republike Hrvatske, uvjet da članovi Savjeta HNB-a mogu biti imenovani najviše dva mandata ne primjenjuje na mandate koji su odsluženi prije datuma stupanja na snagu prijedloga zakona. To podrazumijeva da bi sadašnji i prijašnji članovi Savjeta HNB-a mogli odslužiti dva mandata u budućnosti i da se mandati odsluženi u prošlosti ne bi uzeli u obzir pri izračunavanju ograničenja od dva mandata. ESB pozdravlja ovo shvaćanje sa stajališta pravne sigurnost, zaključuje se u mišljenju ECB-a.