01. siječanj 2013.

Zadnji (para)metri do Europske unije

lider.media
lider.media

Još je šest mjeseci do ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Prvi srpnja je svakim danom sve bliže, ali ima još posla koji nije zgotovljen. Monitoring će trajati do zadnjeg dana, zadnjeg sata...

Iako potvrda pristupnog ugovora manje-više ide prema planu, trenutačno je 19 zemalja ratificiralo ugovor, ali neke zemlje će, bolje rečeno njihove vlade i parlamenti, čekati do zadnjeg izvješća. Doduše, među zadaćama koje se moraju obaviti ima razlike. Neke su formalnije od drugih, a time i lakše. Poput prijevoda europskih zakona.

Kako sada stvari stoje, najviše se problema očekuje u vezi s brodogradilištima. Za splitski Brodosplit još nije potpisan privatizacijski ugovor sa Samoborcem Tomislavom Debeljakom i njegovim DIV-om. Kako se može saznati, taj je dokument stalno na relaciji Zagreb - Bruxelles. Istovremeno, za 3. maj i Brodotrogir još nije pronađeno održivo rješenje, tj. treba ga odobriti Europska komisija. Čini se da je 3. maj u nešto boljoj situaciji jer, kako se trenutačno čini, njegove probleme preuzet će nakon dokapitalizacije pulski Uljanik. No i taj će posao morati odobriti Europska komisija. Brodotrogir čekaju teški dani (pre)puni balansiranja između stečaja i opstanka. U kojem god obliku. 

Budući da ulazak u EU i dalja ratifikacija ovise o mišljenju europskih institucija, pažljivo se osluškuje što one poručuju. Zadnji su se u medijima sredinom prosinca javili iz Vijeća Europe. Poruka je standardna: bitno je da Hrvatska izoštri fokus na 10 pitanja koje je istaknula Komisija u području Tržišnog natjecanja, Pravosuđa i temeljnih prava i Pravde, slobode i sigurnosti. Zaključke Vijeća potvrdili su i šefovi država ili vlada zemalja članica koji su se sastali na samitu. Na tom prosinačkom sastanku čelnici EU-a tradicionalno donose zaključke o proširenju i nije se ni očekivala rasprava već samo da će se ‘primiti na znanje’ zaključci koje je ranije usvojilo Vijeće za opće poslove. Ključni sastanak bit će na proljeće i tada će biti bitno Hrvatskoj objasniti zašto nešto nije učinila. Jasno, ako do tada ne učini sve. - Moramo obaviti zadaće samo načelno. Hrvatski ulazak u Europsku uniju politička je odluka, a monitoring je predstava za javnost - kaže neovisni ekonomski analitičar Ljubo Jurčić i napominje da ćemo od 1. srpnja biti novi u europskoj obitelji učinili sve ili samo ‘zagrebali’ po površini. I on misli da će najviše pitanja biti u vezi sa škverovima i pritom tvrdi da će Vlada učiniti sve što će biti potrebno, pa čak i proglasiti stečajeve. - Problem je što se ni jedna hrvatska Vlada u 20 godina nije bavila brodograđevnom industrijom, već brodogradilištima. Zato ona trebaju državne potpore i zato nisu konkurentna - napominje Jurčić i kaže da je najvjerojatniji epilog tog procesa da će brodogradnja polako izumrijeti. Tvrdi i da ulazak u Europsku uniju neće pomoći kompanijama jer nisu dovoljno spremne.

- Neće biti preteško, ali nam neće biti ni lako - kaže Nadan Vidošević, čelnik Hrvatske gospodarske komore. 

On, naime, smatra da se neće u ‘tim zadnjim metrima do Unije’ previše cjepidlačiti, ali da će se morati učiniti nešto. Također, kaže da će pitanje brodogradilišta biti bitno, ali da je važnije ubrzati pravosuđe i ostale legislativne (po)teškoće koje nam zamjera Bruxelles jer će to ujedno i pomoći rastu zanimanja stranih investitora za Hrvatsku. - To je za naše dobro - kaže prvi čovjek Komore. Inače, da će Vijeće Europe koliko-toliko pohvaliti Hrvatsku u njenim nastojanjima bilo je za očekivati jer je početkom prosinca održan i sastanak Odbora za stabilizaciju i pridruživanju između Europske unije i Hrvatske. Integralni fokus sastanka bila je završna faza pretpristupnog procesa Hrvatske, a isti je objema stranama pružio priliku zapregled ostvarenog napretka službenog Zagreba u ispunjavanju preostalih priprema za članstvo. Iako je u službenom priopćenju naglašeno da je Hrvatska primila čestitke za dosezanje trenutačne točke na putu prema članstvu u Europskoj uniji, Odbor je također izrazio uvjerenje da će Hrvatska biti spremna ispuniti pretpristupne obveze koje proizlaze iz pregovora o članstvu, o čemu će Komisija izvijestiti u sljedećem izvješću potkraj ožujka.Sa strane predstavnika Vlade rečeno je da je Hrvatska odlučna zadržati fokus na ispunjavanju preostalih mjera i poštovanju obveza iz pristupnih pregovora. S obzirom na političke kriterije, istaknuto je da su napori u jačanju neovisnosti, odgovornosti, nepristranosti i profesionalnosti u pravosuđu nastavljeni. Ohrabreni smo da nastavimo rješavati zaostale sudske predmete i učinkovito provoditi sudske odluke, packe su podijeljene zbog javnih službi, kojima se zamjera, ili možda je bolje reči hrabri ih se, razina profesionalizma. Također je naglašena važnost snažnog sustava prevencije korupcije. Zamjerka je bila u vezi s sporom uspostavom Povjerenstva za sukob interesa. Spomenut je i napredak na pitanjima povratka izbjeglica i poticaj Hrvatskoj da nastavi s mjerama, posebice u pružanju stambenog zbrinjavanja povratnicima. Očekivano ukazano je na potrebu daljnjeg učinkovitog procesuiranja ratnih zločina i kontinuirane pozornosti na žrtve i svjedoke ratnih zločina. To je što se tiče općih mjerila.

U području ekonomskih kriterija raspravljalo se najnovijim gospodarskim kretanjima i napretku u strukturnim reformama. Poseban je naglasak stavljen na utjecaj globalne financijske krize na hrvatski financijski sektor i šire gospodarstvo. Odbor je naglasio potrebu energične provedbe potrebnih strukturnih reformi zajedno s poboljšanjem poslovnog okruženja smanjenjem velikoga regulatornog tereta. 

Povećanje učinkovitosti javne potrošnje ostaje ključni izazov. S tim da je rečeno kako se Hrvatska ponaša u skladu s Komisijinim preporukama, koje se, između ostalog, odnose na osnaživanje diferencirane fiskalne konsolidacije usmjerene na podupiranje rasta, posebice kroz snižavanje poreznog tereta na troškove rada i provođenje porezne discipline. Dalji prioriteti uključuju ponovnu uspostavu normalnoga kreditiranja gospodarstva, promicanje rasta i konkurentnosti, rješavanje nezaposlenosti i društvenih posljedica krize i modernizaciju javne uprave. U zaključku Odbor je ocijenio da je provedba preostalih obveza do sada nastavljena bez većih teškoća te da Hrvatska završava svoje usklađivanje s pravnom stečevinom. Dakle, treba provesti sve potrebne mjere, uključujući konkretne aktivnosti u područjima politike tržišnog natjecanja, pravosuđa i temeljnih prava i slobode, sigurnosti i pravde, kao i povećanje kapaciteta za prevođenje i revidiranje pravne stečevine.Što se tiče problema s prijevodom europskih zakona, u Ministarstvu vanjskih poslova tvrde da je prevođenje pravne stečevine Europske unije na hrvatski jezik i stvaranje hrvatske vjerodostojne inačice u finalnoj fazi. Zakonodavstvo Europske unije prevodi se na hrvatski jezik prema Prioritetnoj listi. Trenutačni opseg s važeće Prioritetne liste je 149.603 stranice i prema toj najnovijoj listi potrebno je prevesti još oko 25.500 stranica te ih jezično, stručno i pravno redigirati prije slanja u Bruxelles. Prevedeno je i 45.160 stranica koje prije slanja u Bruxelles još treba stručno, pravno i jezično revidirati, odnosno terminološki ujednačiti. S obzirom na to da je u Bruxelles do sada poslano i 78.900 pravno, jezično i stručno redigiranih prijevoda, služba za tiskanje izdala je već oko 90 svezaka Posebnog izdanja Službenog lista na hrvatskom jeziku. Dakle, to bi trebalo biti gotovo na vrijeme. Postoji i pitanje granice s Bosnom i Hercegovinom, a o tom otvorenom problemu u MVP-u kažu da protekle dvije godine traju pregovori između predstavnika Hrvatske i BiH o sklapanju novog ugovora o graničnim prijelazima. Pregovori su potaknuti s hrvatske strane jer postojeći ugovori nisu usklađeni sa standardima EU, pa ih treba zamijeniti novima. U pregovorima između Hrvatske i BiH sudjeluje i Europska komisija.

Jedno od užarenijih pitanja je i prije spomenuta sporost pravosuđa, ali za to je nadležno ministarstvo donijelo novu strategiju razvoja pravosuđa. No postoji problem jer je zato planirano smanjenje proračunskih izdavanja. Također važno pitanje, tj. kako ispada i uvjet da slovenski parlament ratificira hrvatski ugovor je dug Ljubljanske banke. O mogućem rješenju tog višedesetljetnog problema može se saznati samo iz medijskih napisa pa trenutačno ispada da će Slovenija vratiti glavnicu, a Hrvatska oprostiti kamate. Hoće li stvarno biti tako teško je reći jer je slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec negirao za Delo nagađanja o mogućnosti da Slovenija u roku 30 godina vrati 278,7 milijuna eura Hrvatskoj na ime stare devizne štednje, koju je Hrvatska isplatila štedišama Ljubljanske banke Zagreb.- Neugodno sam iznenađen tim člankom, načinom i objavom prijedloga, koji je za Sloveniju apsolutno neprihvatljiv - rekao je Erjavec, dodajući da je riječ o uvredljivom spinu koji može dovesti do udaljavanja stajališta Hrvatske i Slovenije. Ostaje još problem Zakona o policiji jer nisu doneseni podzakonski akti za njegovu provedbu. I za kraj treba spomenuti nekoliko pitanja o kojima više ne treba razbijati glavu. Na prvom je mjestu Ovršni zakon, koji je donesen, Strategija o migraciji je u proceduri i na kraju Zakon o pravu na pristup informacijama, čije su izmjene i dopune također u proceduri.