Hrvatska
StoryEditor

Zalihe industrijskih proizvoda 11,5 posto manje

31. Prosinac 2012.

Ukupne zalihe gotovih industrijskih proizvoda u Hrvatskoj su na kraju studenog u odnosu stanje s kraja listopada bile više za 1 posto, dok su prema stanju s kraja studenog prošle godine smanjene za 11,5 posto, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS).

Promatrano prema područjima nacionalne klasifikacije djelatnosti, zalihe gotovih industrijskih proizvoda krajem studenog ove godine u usporedbi s prethodnim mjesecom bile su u rudarstvu i vađenju manje za 5,9 posto, dok su u prerađivačkoj industriji porasle za 1,3 posto.

Na godišnjoj razini, u odnosu na studeni prošle godine, zalihe u rudarstvu i vađenju bile su u studenom ove godine manje za 16,8 posto, a u prerađivačkoj industriji za 11,4 posto.

Među 23 različite djelatnosti u sklopu prerađivačke industrije u njih 13 u studenom je zabilježeno smanjenje, a u 11 povećanje zaliha.

Pritom gotovo sve djelatnosti koje imaju značajniji udio u prerađivačkoj industriji na međugodišnjoj razini, dakle prema studenom lani, bilježe smanjenje zaliha gotovih industrijskih proizvoda.

Tako su u proizvodnji prehrambenih proizvoda, čiji je udio najveći i iznosi više od 16 posto, zalihe smanjene za 4,5 posto. U proizvodnji ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda zalihe su u studenom ove godine prema istom mjesecu lani pale za 14,8 posto, proizvodnji pića za 10,4 posto, a u proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda za 6,3 posto.

Proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda (udio od 5,83 posto) na godišnjoj razini bilježi pak povećanje zaliha, i to za 12,7 posto.

Ukupan broj zaposlenih u hrvatskoj industriji u studenom ove godine bio je za 0,9 posto manji nego u listopadu, dok je prema studenom prošle godine smanjen za 5,8 posto, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS).

Ukupna proizvodnost rada u industriji je pak u razdoblju od početka siječnja do kraja studenog ove u usporedbi s istim razdobljem prošle godine manja za 1,1 posto, pokazuju podaci DZS-a.

Podaci o kretanju broja zaposlenih u industriji po glavnim industrijskim grupacijama pokazuju da je na mjesečnoj razini, u studenom u usporedbi s listopadom, broj zaposlenih najviše smanjen u proizvodnji kapitalnih proizvoda i trajnih proizvoda za široku potrošnju, za 1,1 posto.

U proizvodnji netrajnih proizvoda za široku potrošnju broj zaposlenih na mjesečnoj je razini u studenom smanjen za 0,9 posto, u proizvodnji intermedijarnih proizvoda za 0,7 posto, a u proizvodnji energije za 0,3 posto.

Na godišnjoj razini pak najviše je pao broj zaposlenih u proizvodnji intermedijarnih proizvoda, i to za 7,9 posto. U proizvodnji netrajnih proizvoda za široku potrošnju broj zaposlenih na godišnjoj razini bio je u studenom manji za 6,6 posto, u proizvodnji energije za 4,3 posto, u proizvodnji trajnih proizvoda za široku potrošnju za 3,9 posto, a u proizvodnji kapitalnih proizvoda za 2,6 posto.

Podaci o kretanju zaposlenih u industriji po djelatnostima pokazuju da je na mjesečnoj razini broj zaposlenih u rudarstvu i vađenju u studenom bio manji za 2,5 posto, u prerađivačkoj industriji je smanjen za 0,8 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji za 0,1 posto.

Na godišnjoj razini broj zaposlenih u rudarstvu i vađenju manji je za 7,8 posto, u prerađivačkoj industriji za 6 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji za 2,3 posto.

Među djelatnostima u okviru prerađivačke industrije, koje imaju najveći udio u ukupnom broju zaposlenih, broj zaposlenih u proizvodnji prehrambenih proizvoda (udio od 15,4 posto) u studenom je ove prema istom mjesecu prošle godine smanjen za 3,6 posto, a u proizvodnji odjeće (udio od 8,1 posto) za čak 14 posto.

Broj zaposlenih u proizvodnji gotovih metalnih proizvoda povećan je istodobno za 0,3 posto, a u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava za 2,9 posto.

Podaci DZS-a pokazuju i da je proizvodnost rada u prerađivačkoj industriji od početka siječnja do kraja studenog ove u usporedbi s istim razdobljem prošle godine smanjena za 0,4 posto, u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji proizvodnost rada za 1,1 posto, a u rudarstvu i vađenju za 12,1 posto.

19. travanj 2024 11:38