Institut za javne financije u novom broju donosi osvrt na najave ograničavanje minusa na tekućim računima građana te kakav učinak od takve odluke možemo očekivati.
U uvodu napominju kako je sve veća zaduženost kućanstava ozbiljan pojedinačni i socijalni problem, no tijekom 2012. intenziviralo se razduživanje kućanstava pa je krajem rujna smanjena ispod razine 40 posto BDP-a.
No, kao što je poznato ministar financija Slavko Linić smatra kako treba stati na kraj prevelikim minusima na tekućim računima na koje građani plaćaju kamate nepovoljnije i od jednog tipa kredita.
Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije u svom komentaru kaže kako ‘s prudencijalne strane takav prijedlog ima smisla budući da minus od tri plaće u biti više i nije minus nego potrošački kredit po najvišoj kamatnoj stopi‘.
- Klijent je postupno uvučen i potencijalno može imati jednokratnu otplatu na kraju razdoblja, za koju možda nije sposoban. Međutim i banke, kojima je to vrlo profitabilan proizvod, i potrošači, koji su navikli na takvo jednostavno, iako skupo, kreditiranje, vole taj proizvod – piše u njegovom komentaru. Osim, naravno, u slučaju kad potrošač postupno uvučen u sve veći minus ne ode u nedozvoljeni minus i završi na crnoj listi.
Ističe kako je minus na tekućem računu bankovna usluga koja omogućuje fleksibilnost korištenja vlastitih financijskih sredstava bez suvišne administracije. Korisnici ne moraju striktno usklađivati prihode i rashode u kratkom razdoblju i ne moraju prolaziti procedure uzimanja kredita.
- Problem s kreditima je ne samo što postoje složenije, skuplje i dugotrajnije procedure za njegovo dobivanje, nego što se moraju odrediti rokovi za njihovo vraćanje u pravilnim ratama. Prekoračenja po tekućem računu su razmjerno jednostavan i najpristupačniji način ‘financiranja‘ građana, jer mogu ‘automatski‘ posuditi određeni iznos, za koji bi, kada bi morali ispuniti kreditni zahtjev, vjerojatno ipak više promislili – piše u komentaru.
Dodatno, smatra kako u recesijskim uvjetima gospodarstva i tržišta rada, balansiranje karticama i prekoračenjima ipak omogućava građanima da, uz manje ili veće teškoće i odricanja, zatvaraju mjesečne osobne proračune.
- Za razliku od minusa kojeg se može pokriti već sljedeći mjesec ili kad god je korisniku zgodno, prijevremeno vraćanje kredita povlači za sobom podnošenje molbe i troškove prijevremenog zatvaranja, a za mjesec, dva možda sve treba započeti iznova – ističe se kao jedna od ‘prednosti‘ minusa.
Upozoravaju kako bi prekoračenje po tekućem računu trebalo služiti samo za pokrivanje ‘rupa‘ u mjesečnom proračunu, do uplate plaće ili nekih drugih primanja. - Čini se kako je financijska pismenost u Hrvatskoj prilično nezadovoljavajuća i građani su često nedovoljno dobro upoznati s pravima i obvezama u poslovanju s bankama i drugim financijskim ustanovama – zaključuje Bejaković te podsjeća kako zamjena minusa na računu s kreditom već sada postoji, ali joj građani nisu skloni zbog navedenih razloga. Institut podsjeća kako klijenti moraju imati slobodu i poslovnu sposobnost da procijene razinu i način financiranja svojih potreba.