05. rujan 2016.

Zašto su žene u politici rijetka vrsta?

Zašto na političkoj sceni vlada podzastupljenost žena, jesu li kvote koje propisuju 40% zastupljenosti oba spola dobre ili loše, zašto se one koji ne zadovolje ove uvjete ne kažnjava iako su za to predviđene kazne? Na ova i druga pitanja svoje odgovore ponudila nam je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić i četiri žene koje su politički aktivne te tako prkose statistikama - Ines Strenja-Linić (MOST NL), Karolina Leaković (SDP, Narodna koalicija), Margareta Mađerić (HDZ) i Marijana Puljak (Pametno).

Propisana kvota od 40% zastupljenosti žena prekršena je na 54 kandidacijske liste ove godine što bi, da se kazne provode u skladu sa zakonom, državi donijelo 50 000 kuna po listi, odnosno 2,7 milijuna kuna. Zašto još nijedna stranka nije kažnjena pročitajte u odgovoru pravobraniteljice.

Iako je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić prije nešto više od godine dana u Hrvatskom saboru izrazila uvjerenje da bi izbor žene za predsjednicu države trebao potaknuti veće uključivanje žena u politiku, podaci koje je objavilo Državno izborno povjerenstvo (DIP) pokazuju da se dogodilo upravno suprotno.

Postotak žena na kandidacijskim listama za prijevremene izbore pao je u odnosu na prošlogodišnje izbore. Tada je na listama bilo 41,41% žena, a sada ih je 39,74%.

- Negativna je okolnost i to što dvije koalicije koje su osvojile najviše saborskih mandata na prošlim izborima 2015. i koje će, prema prognozama, osvojiti najviše mandata i na ovim izborima, ponovo nisu poštivale spolnu kvotu na velikom broju kandidacijskih lista. Domoljubna koalicija na izborima 2015. nije imala ispoštovanu spolnu kvotu na svim kandidacijskim listama (11/11), a koalicija Hrvatska raste na polovici njih (5/10). Na ovim izborima 2016. HDZ nema ispoštovanu kvotu na 9/11, a Narodna koalicija na 6/10 lista, izvijestila nas je pravobraniteljica.

- Voljela bih kad bi naša zastupljenost postala potreba, a ne zakonski imperativ, stav je Margarete Mađerić, kandidatkinje HDZ-a koji je u velikom deficitu žena na izbornim listama (od 154 kandidata samo je 40 žena). Na pitanje zašto taj broj nije veći odgovorila je da je u samoj politici zastupljenost žena manja, što je analogno tomu da je i njihova zastupljenost na listama manja.

OmjeriA zašto je to tako? Tko je kriv za podzastupljenost žena u visokoj politici pitali smo pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova Višnju Ljubičić koja smatra da odgovornost snose političke stranke i hrvatsko društvo u kojem su i dalje prisutni stereotipi o „prirodnim“ spolnim ulogama koje podrazumijevaju da se muškarci trebaju nalaziti na upravljačkim pozicijama, a da se žene trebaju više posvetiti kućanstvu. Političke stranke, s druge strane, trebale bi voditi računa o uravnoteženoj spolnoj zastupljenosti u stranačkim strukturama te poticati žene na aktivnu participaciju na svim hijerarhijskim razinama. Nažalost, smatra ona, žene i dalje imaju podređene uloge u strankama, obnašaju sekundarne funkcije i najviše ih nedostaje u vrhu hijerarhije. To potvrđuje i činjenica da je na kandidacijskim listama s ovih izbora od 39,7% žena samo 14,7% njih na prvim mjestima. Detaljnije o tome pročitajte ovdje.

Kako na to gledaju one kojih se najviše tiče - žene u politici?

Margareta Mađerić, HDZ

- Voljela bih da se više prepoznaje naš rad i trud, tada ne bi bilo potrebno inzistirati na omjerima. No, dok ne ojača svijest i potreba o ravnopravnosti, treba inzistirati na omjerima, a na taj način će se senzibilizirati i društvo za teme koje se smatraju nedovoljno zastupljenima i ravnopravnima, mišljenje je Margarete Mađerić, akutalne predsjednice Mandatno-imunitetnog povjerenstva i saborske zastupnice. Za nju su trud, upornost, empatija i marljivost komponente koje neupitno ostavljaju trag, ali  kaže i da žene mogu uspješno djelovati na mnogo različitih strana i to podupire vlastitim primjerom.

"Ja sam žena, majka dvoje djece, radim i trudim se posao obaviti najbolje što mogu, a ujedno biti predana svojoj djeci, svome suprugu i obitelji. Mi žene to možemo, znamo i želimo!" Detaljnije...

[caption id="attachment_237644" align="aligncenter" width="750"]Margareta Mađerić - Sve dok postoji ženska solidarnost bit će nam lakše razvijati ravnopravno i zdravo društvo, smatra Margareta Mađerić.[/caption]

Karolina Leaković, SDP

- Rodna kvota definirana u hrvatskom zakonodavstvu privremena je mjera do ostvarivanja paritetne zastupljenosti kandidatkinja i kandidata na izbornim listama (50%-50%). To bi trebao biti politički cilj - ravnopravna zastupljenost, a ne tek smanjenje „osjetne neuravnoteženosti“, uvjerenje je Karoline Leaković, zastupnice SDP-a koja kaže da je kvota na izbornim listama tek jedna u nizu, možda najvidljivija, ali nedostatna mjera za veće sudjelovanje žena u političkom odlučivanju na svim razinama.

[caption id="attachment_237626" align="aligncenter" width="750"]Foto: Domagoj Kunić Foto: Domagoj Kunić;  - U politikama rodne ravnopravnosti, u antidiskriminacijskim politikama već dugo tapkamo u Hrvatskoj, bilo da je riječ o radnim pravima žena, bilo o sankcijama radi diskriminacije žena u drugim sferama. Pitanje rodne ravnopravnosti je i političko i ekonomsko, socijalno, pitanje razvoja. To valja osvijestiti i na tome inzistirati, poručuje Karolina Leaković.[/caption]

Nije dovoljno tu i tamo na izborima lansirati dva, tri nova lica i tako „oprati ruke“ od pitanja zastupljenosti žena u politici, navodi Leaković tvrdeći da su žene itekako zainteresirane za politiku, za rasprave o kvaliteti života, za rješenja koja će značiti bolje obrazovanje za svu djecu, bolji i jeftiniji javni prijevoz, više sredstava za udruge, primjerice, osoba s invaliditetom, za bolje zdravstvo koje znači i sigurnije porode, recimo. Međutim, Leaković, koja je aktivna i u Socijaldemokratskom forumu žena SDP-a, posve otvoreno govori o tome da ne donosi svaka žena u „visokoj“ politici promjenu na korist ženama, društvu općenito, kao što to uostalom ne donosi niti svaki muškarac. I samo jedna političarka, i samo jedan političar koji su protiv prava žene na izbor, za mene su jedna političarka i jedan političar previše, zaključuje. Detaljnije...

Marijana Puljak, Pametno

- Žalosno je da mi u 21. stoljeću moramo zakonski inzistirati na listama. Srećom, dio sam stranke u kojoj se ljude ne razdvaja po spolu, već oni napreduju prema svojim sposobnostima, ambicijama i afinitetima. Na ovim izborima smo stranka s daleko najviše žena na listama, ali kod nas su u stranci žene na čelu. Osim mene, kao predsjednice, i obje potpredsjenice su žene. Dok se i ostale stranke ne počnu tako ponašati i davati ženama priliku da pokažu što znaju i mogu, dotad ćemo, očito, morati i inzistirati na kvotama, a zalažem se i za kažnjavanje onih koji to ne provode, kaže Marijana Puljak čelnica stranke Pametno u kojoj je omjer žena i muškaraca visokih 70:77.

[caption id="attachment_237610" align="aligncenter" width="750"]Marijana Puljak - Pametno Ostale stranke bi trebale prestati nabacivati populističke parole o ženama onda kad im to donosi neke bodove i pustiti žene da zauzmu pozicije koje zaslužuju, smatra predsjednica stranke Pametno Marijana Puljak.[/caption]

Puljak se osvrnula i na hrvatske političarke s političkog desnog spektra koje su glasale u EU parlamentu protiv izvještaja o jednakosti žena i mušakaraca. Dio odgovornosti je i na samim ženama koje bi se svojim znanjima i kvalitetama trebale izboriti za bolji tretman. Ako se žene same miniraju, položaj im se neće popraviti, a ovo društvo neće napredovati, iznijela je svoj stav Marijana Puljak, koja osim što predsjeda strankom Pametno radi i kao direktorica odjela u Societe Generale Splitskoj banci. Ona poziva žene da se probude i u svojim strankama izbore za bolje položaje, ali i da rade na osviještavanju društva u rješavanju ravnopravnosti, a ne da interese žena podređuju isključivo interesima svojih stranaka. Detaljnije...

Ines Strenja-Linić, MOST

- Zastupljenost žena na izbornim listama nije nikakva garancija ravnopravne participacije žena kako u politici tako i u procesu predizborne kampanje koja pruža osnovni temelj za izbor kanditata/kinja u mandate, izjavila je Ines Strenja-Linić, kandidatkinja MOST-a NL, naglasivši kako je njezina stranka i ovaj put na svim listama zadovoljila potrebnu kvotu. No, kaže da navedene žene nisu tu samo deklarativno da popune kvote, nego zbog toga što su kriterijem izvrsnosti zaslužile mjesto kandidatkinja na listama za zastupnice u Hrvatskom saboru.

[caption id="attachment_237609" align="aligncenter" width="750"]Ines Strenja-Linić - Očekujem da napokon nakon ovih izvanrednih parlamentarnih izbora kaznu od 300 000 SDP i 450 000 HDZ zbog nepridržavanja istog uplate u Fond za stipendiranje siromašnih studenata kad već neće u državni proračun. I da ih na to prisile njihove stranačke kolegice, kad ih već nisu stavili na listu, izjavila je Strenja-Linić.[/caption]

Saborska zastupnica, neurologinja i prva na MOST-ovoj listi za VIII. izbornu jedinicu Strenja-Linić smatra da je primarna odgovornost za povećanje političke participacije žena na političkim strankama jer se one pitanjima rodne ravnopravnosti bave deklarativno i vrlo konzervativno, najčešće ograničavajući žene na njihovu reproduktivnu ulogu. Kao jednu od osnovnih predispozicija uspješnog, suvremenog demokratskog društva Strenja-Linić vidi ravnopravno sudjelovanje građana i građanki, uživanje istog statusa i jednakih prava za realizaciju potencijala koje imaju. Detaljnije...