U Slavonskom Brodu je jučer završio 4. Kongres pilanara jugoistočne Europe koji je okupio više od 180 sudionika iz zemalja regije i EU. Kongres je ponudio niz stručnih, tehnoloških, okolišnih i tržišnih tema, prije svega ažurne informacije o stanju u sektoru.
Istaknuto je kako su u pojedinim zemljama na snazi drugačiji modeli prodaje i distribucije drvne sirovine, obično proizašli iz visokog postotka državnog vlasništva nad šumama. Ta činjenica otvara pitanje može li se isključivo tržišno i neo-liberalno upravljati šumarstvom i drvnom industrijom ili će i dalje biti potrebne angažirane državne politike i intervencije koje će uspjeti balansirati između socijalnih, ekoloških, okolišnih i gospodarskih učinaka.
Ocijenjeno je kako sektorske tvrtke u regiji slabo surađuju, tek nešto intenzivnije u komercijalnim pitanjima, a zajednički nastupi i koordinacija na trećim tržištima potpuno izostaju. Institucionalna suradnja sektorskih tijela je simbolična te ne postoje zajedničke politike ili zajednički pristup, posebice kod sudjelovanja i kreiranja zajedničkih projekata, ali i raznih inicijativa.
Iz tog razloga se na marginama Kongresa održao radni sastanak prisutnih institucija, šumarskih i drvoprerađivačkih tvrtki i stručnjaka za programiranje i pripremu razvojnih projekata, kako bi se ubuduće sustavno pristupalo ovom problemu, privukla značajnija financijska sredstva iz EU fondova te stekla dragocjena iskustva i ojačao kadrovski potencijal programiranja koji je trenutno nezadovoljavajući.
Navedeno je i da su stanje i nivo proizvodnih tehnologija u primarnoj preradi zabrinjavajući, jer još uvijek prevladavaju zastarjela tehnološka rješenja s kojima se nije moguće nadmetati na najzahtjevnijim svjetskim tržištima. Problem dodatno otežava nedostatak kvalitetnog investicijskog kapitala te nerazmjerno male potpore pilanarima u svim zemljama Regije, obzirom da oni predstavljaju značajan dio prerađivačke industrije i da ostvaruju relativno visok postotak izvoza u svim promatranim državama JIE.