Najdugovječniji hrvatski bankar Franjo Luković - na čelu je najveće Zagrebačke banke čak 24 godine – s te pozicije odlazi u impresivnoj stotoj godini poslovanja banke. Njena povijest, od obične lokalne štedionice do prve banke na ljestvici, koja se proteže kroz čak četiri različita političko-ekonomska sustava ukoričena je u raskošnoj monografiji u kojoj velik dio čini upravo život banke pod Lukovićevom palicom.
Sâm Luković na oproštaju je kazao kako se ne želi sjećati samo prošlosti – iako je davne ‘91. samo želio da na poziciji ostane dvije godine i iza sebe ostavi pozitivne pomake – koliko sadašnjeg trenutka. Trenutka u kojemu Zaba čvrsto drži prvu poziciji prema svim, ne samo matematičkim mjerljivim, pokazateljima. Zaba je, kaže, prva prema bilanci, kapitalu, ali i prema kvaliteti klijenata te ekipi koja zna svoj posao.
- Osjećao sam se privilegirano što mogu raditi kreativan posao. Hvala klijentima koji nam svojim povjerenjem osiguravaju plaću, hvala kolegama koji su sa mnom godinama radili. Veselim se ležernijim angažmanima i tome što ću imati vremena popraviti servis u tenisu – zaključio je svoje mandatovanje Luković.
Njegov nasljednik Miljenko Živaljić kaže kako je svjestan da je preuzimanje dužnosti vođenja prve među bankama golema odgovornost, no posao će biti lakši jer je uz sebe imao odličnog mentora – Franju Lukovića. Uz nekoliko ležernijih rečenica dotaknuo se i aktualnog trenutka u kojemu su sve oči uprte u banke od kojih se očekuje financijska injekcija oporavka. Više kredita i niže kamate bit će, poručuje, mogući samo ako podignemo konkurentnost gospodarstva, posredno i izvoz, što je sigurno bio melem za uši Darinku Bagi koji vodi Hrvatske izvoznike, ali i najjačem domaćem poslodavcu Ivici Todoriću.
O važnosti banaka kao krvotoku ekonomije neke zemlje govorila je i Mirjana Dragičević, profesorica sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta ustvrdivši da bez njih nikako ne možemo, samo je pitanje kakve nam banke trebaju, jesu li se otuđile od realnog sektora, u kojoj mjeri mogu povezati etičnost poslovanja sa zakonom novca. Upravo je u tom smislu Zaba specifična, jer je rasla polako i prilagođavala se zahtjevima vremena prešavši dug put od štedionice do internacionalne banke.
- Zagrebačka je banka prva primijenila savjet o bankama kao čuvarima novca, prva koja je podignula kamate iznad stope inflacije, prva koja je dobila neosigurani kredit od EBRD-a, prva koja je dobila sindicirani zajam, mijenjajući ne samo sebe nego i gospodarstvo – poručila je dodajući kako živimo u vremenu javnih kritika o bankama koje su kod nas specifične – iskazuju se kroz pritiske, napade, animozitet, blaćenje. Nerazumijevanje bankarskog posla, stavila je točku na ‘i‘, proizlazi iz činjenice da je velik dio stanovništva – neobrazovan.