Aktualno Hrvatska Preporučeno

Znanstvenici: Ne provede li se uvođenje eura profesionalno, suočit ćemo se s nerješivim problemima

izaziva
Kata Pranić

Prema podacima iznesenima na  25. međunarodnom znanstvenom skup Globalizacija i ekonomska politika, od kuda dolazimo – kuda idemo? proističe da hrvatsko gospodarstvo stagnira ili čak nazaduje u odnosu na najveći broj članica Europske unije. Znanstveni skup je održan 24. listopada na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u organizaciji Fakulteta i RIFIN-a.

Guste Santini je u uvodnom dijelu predstavio znanstvene radove objavljene u časopisu Ekonomija/Economics, te naglasio kako je institucionalna inertnost uteg izlaska iz ovakvog stanja, te da Hrvatska ima konstruktivne probleme i da je nužan potpuno novi pristup kako bi se to riješilo. Nakon Santinijeva izlaganja, uslijedila je rasprava koja se odnosila na rast konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, te o prijedlozima autora spomenutih radova (neki od njih su bili prisutni) koji su značajno pridonijeli rasvjetljavanju problema makroekonomske teorije i politike s jedne strane i tekuće ekonomske politike.

>>>Vujčić: Hrvatski bankovni sustav otporniji na financijsku krizu nego prije

„Povijesno gledano svjedočili smo mnogim ‘vatrogasnim’ mjerama koje su se u konačnici pokazale kao neprimjerena odluka čiju su cijenu platili građani Lijepe Naše. Skup je organiziran kako bi se prestalo s tim i takvim pristupom. Na struci je da ukaže na dobre i loše strane ekonomske politike (uključivo zamjene kune eurom), a na politici je da donesene političku odluku. Socijalni problemi koji se iz dana u dan povećavaju, te odlazak mladih obitelji iz Lijepe Naše imperativno zahtijevaju da se promjeni dosadašnji pristup. Nepoštivanje znanstveno uspostavljene tehnologije transformacije sustava kao i njegova transformacija diktirana isključivo politikom nije dopustiva u zemlji koja je punopravna članica EU. Drugim riječima, ekonomska politika, odnosno zamjena kune eurom mora se provesti na profesionalan način kako bi se sagledali, bar u vektorskom pogledu, dobici i gubici donesene odluke. Ako to ne učinimo, svjedočit ćemo, u kratkom vremenu, novim problemima za čija rješenja nismo pripremljeni. Naša kratka povijest ekonomske politike imala je mnogobrojne takve slučajeve što, pojednostavljeno rečeno, možemo identificirati kratkim životnim vijekom pojedinog zakona,“ poručili su sudionici skupa.

>>>Vujčić: Financijski sustav u Hrvatskoj i dalje bankocentričan

Rasprava je pokazala veliku zabrinutost vezano za sposobnosti amortizacije nadolazeće globalne krize i zaključeno je kako stanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva nije zadovoljavajuće te je nužno koristiti raspoložive poluge ekonomske politike u pravcu povećanja konkurentnosti. Znanstvenici su upozorili kako je u javnosti zanemaren povećan značaj rasta konkurentnosti hrvatskog gospodarstva u uvjetima kada globalno uvelike određuje nacionalno. Rasprava je ukazala kako je nužno prilikom donošenja mjera, uključivo predstojeće reforme, voditi brigu o ekonomskim učincima promjena. Stoga sudionici skupa očekuju da politika razmotri njihovu argumentaciju bar kao mogući pristup.

Znanstveni skup, čija je poruka da svaka konstrukcija sustava i mjera ekonomske politike mora biti prethodno znanstveno i stručno analizirana, vodili su: prof. dr. sc. Mladen Vedriš, prof. dr. sc. Lorena Škuflić, prodekanica Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, i dr. sc. Dragan Kovačević. Na skupu su, uz hrvatske znanstvenike; Antu Gavranovića, Vedriša, Kovačevića, Zvonimira Savića, prof. dr. sc. Sandru Krtalić i ekonomisticu Ivanu Valić, sudjelovali i znanstvenici Ekonomskog instituta iz Srbije dr. sc. Ivan Nikolić i dr. sc. Dragan Šagovnović koji su govorili o temi ‘Konsolidacija, investicije, rast – gdje je Srbija danas i gdje ide?’

Komentari