09. veljača 2015.

Znatan rast vrijednosti robnog izvoza u 2014. godini od čak 9,3 posto

lider.media
lider.media

Za prvih deset mjeseci 2014. Hrvatska je ostvarila najveću stopu rasta izvoza na godišnjoj razini od 9,3 posto, a slijedilo ju je samo nekoliko tranzicijskih članica EU; Češka, Poljska, Rumunjska i Slovenija, čije su se stope rasta izvoza kretale na razini 6-7 posto, poručuju iz Hrvatske gospodarske komore (HGK).

 - Prema podacima DZS-a, rast izvoza u prvih jedanaest mjeseci prošle godine iznosio je u kunama 9,3% (u eurima nešto manjih 8,4%). To je relativno visoka stopa s obzirom da je rast obujma globalne robne razmjene, prema podacima MMF-a, znatno usporen u odnosu na pretkrizno razdoblje, te je za prošlu godinu procjenjen na oko 3,8%, u odnosu na stope od oko 8% u pretkriznom razdoblju, a relativno je visoka i u odnosu na ostale članice EU. Naime, prema raspoloživim podacima, za prvih deset mjeseci Hrvatska je ostvarila najveću stopu rasta izvoza na godišnjoj razini, a slijedilo ju je samo nekoliko tranzicijskih članica EU; Češka, Poljska, Rumunjska i Slovenija, čije su se stope rasta izvoza kretale na razini 6-7% - stoji u komentaru Komore.

U HGK smatraju kako ovakvo kretanje izvoza u prošloj godini nije bilo posljedica osmišljene ekonomske politike već prije svega posljedica pristupanju Europskoj uniji koje je olakšalo pristup tržištu zemalja članica, ali i povećalo trgovinu robom podrijetlom iz drugih zemalja, što je posebice u prvoj polovini godine, koja se uspoređivala s razdobljem prije pristupanja, znatno povećalo vrijednost izvoza. Drugu polovinu godine je obilježio izražen pad cijena sirove nafte i naftnih derivata na svjetskom tržištu što je, s obzirom na znatan udio izvoza naftnih derivata u ukupnom izvozu i znatan udio uvoza sirove nafte u ukupnom uvozu, uvelike utjecalo na ostvarena kretanja robne razmjene. Tako je, ističu iz HGK,  uz navedeni rast izvoza, u prvih jedanaest prošlogodišnjih mjeseci uvoz u kunama povećan za 4,7% pa je iznos robnog deficita na godišnjoj razini smanjen za 1,4%.

- Najveći rast izvoza je zabilježen kod odjeće, električne energije te strojeva i uređaja, dok je najviše podbacio izvoz brodova te računala i otpadnih materijala. Kod uvoza je najviše povećan uvoz naftnih derivata, što je posljedica smanjene domaće proizvodnje, odjeće, prehrambenih proizvoda i vozila, što je znatno povezano s pristupanjem u članstvo EU (npr. veliki rast uvoza rabljenih motornih vozila), a najviše smanjen uvoz sirove nafte, kao posljedica pada njezine cijene i smanjene proizvodnje u domaćim rafinerijama. Promatrano po zemljama u koje se izvozi, najveći se dio porasta izvoza odnosio na članice EU gdje je rast na godišnjoj razini iznosio 11,9%, a značajan je rast izvoza ostvaren i prema članicama CEFTA-e (12,2%). Prema svim ostalim zemljama vrijednost izvoza je smanjena za 3,0%, pri čemu je najveći pad zabilježen kod Maršalovih Otoka u koje su u 2013. godini izvezena četiri broda. Utjecaj pristupanja u članstvo na robnu razmjenu Hrvatske se, uz ostale faktore koji su utjecali na kretanje robne razmjene, ogledao u povećanju robnog deficita u trgovini s ostalim članicama na godišnjoj razini za 3,3%. Na razini cijele 2015. godine očekujemo usporavanje rasta vrijednosti izvoza u odnosu na 2014. godinu, dok bi uvoz mogao zabilježiti nastavak umjerenog rasta - zaključuju u komentaru.