U novom newsletteru IJF-a s naslovom "Zaduženost županija, gradova i općina od 2012. do 2014. godine", autorice Katarina Ott i Mihaela Bronić ističu kako su u strukturi duga vrijednosni papiri (obveznice) znatno manje zastupljeni od kredita i zajmova, te su primjerice 2014. godine iznosili tek oko 200 milijuna kuna odnosno oko četiri posto ukupnog direktnog duga.
Ukupni direktni dug županija, gradova i općina od 2002. do 2014. godine više se nego udvostručio - s dvije milijarde kuna u 2002. godini porastao je na 4,5 milijardi kuna u 2014. i to uglavnom zbog kredita i zajmova, pokazuje analiza Instituta za javne financije (IJF).
U novom newsletteru IJF-a s naslovom "Zaduženost županija, gradova i općina od 2012. do 2014. godine", autorice Katarina Ott i Mihaela Bronić ističu kako su u strukturi duga vrijednosni papiri (obveznice) znatno manje zastupljeni od kredita i zajmova, te su primjerice 2014. godine iznosili tek oko 200 milijuna kuna odnosno oko četiri posto ukupnog direktnog duga.
Direktni dug županije, grada ili općine predstavlja zbroj svih proračunskih manjkova (deficita) iz tekućeg i ranijih razdoblja financiranih kratkoročnim i dugoročnim zaduživanjem - kreditima, zajmovima i izdavanjem vrijednosnih papira. Osim direktnog, postoji i potencijalni dug, kojeg čine jamstva koja su županije, gradovi i općine uglavnom izdali svojim trgovačkim društvima i ustanovama, napominje IJF. Podaci Instituta pokazuju i da je ukupni direktni dug županija, gradova i općina po stanovniku od 2002. do 2014. godine više nego udvostručen, s 480 na oko 1.000 kuna. U promatranom razdoblju najviše su se zaduživali gradovi, posebice Grad Zagreb, potom županije, a najmanje općine.
Ukupni direktni dug gradova (bez Grada Zagreba) iznosio je 2014. godine oko 1,9 milijardi kuna, samog Grada Zagreba 1,5 milijardi kuna, županija oko 700 milijuna kuna, a općina oko 400 milijuna kuna, podaci su iz newslettera IJF-a.
Autorice, obje iz IJF-a, navode i kako je u razdoblju od 2002. do 2014. godine prosječni direktni dug gradova činio gotovo polovicu, županija gotovo četvrtinu, a samog Grada Zagreba petinu ukupnog duga svih lokalnih jedinica, dok je prosječni udio duga općina daleko najmanji. Napominjući kako cilj članka nije analiza zaduženosti lokalnih jedinica, već se želi ponuditi sinteza podataka i ukazati gdje se ti podaci inače mogu naći, Ott i Bronić iznose nekoliko zanimljivosti vezanih za direktni dug 2014. godine. Tako navode da se čak 80 posto ukupnog direktnog duga svih županija (oko 570 milijuna kuna) odnosi na samo 10 od 20 županija, a samo jedna županija - Dubrovačko-neretvanska - nema direktnog duga odnosno on je 2014. godine iznosio zanemarivih 3.630 kuna.
Čak se 80 posto ukupnog direktnog duga svih gradova, izuzevši Grad Zagreb (oko 1,5 milijardi kuna) odnosi na samo 29 od 127 gradova. Iako je direktni dug Grada Zagreba jednak iznosu direktnog duga tih 29 najzaduženijih gradova, odnosno iznosi 1,5 milijardi kuna, u odnosu na njegove prihode taj dug nije posebice značajan, napominju autorice. Među zanimljivostima navode i kako 22 grada uopće nemaju direktnog duga, ili je manji od sto tisuća kuna.
Podaci za općine pokazuju da se oko polovice ukupnog direktnog duga svih općina (oko 200 milijuna kuna) odnosi na samo 20 od 428 općina, da oko 60 posto općina (njih 264) uopće nema direktnog duga, ili je manji od sto tisuća kuna, a da najveći direktni dug po stanovniku (oko 10.000 kuna) ima općina Dugopolje. Prosječni udio direktnog duga u prihodima poslovanja je 13 posto, ali postoje i općine kojima je taj udio veći i od 100 posto (Primorski Dolac, Dugopolje, Marijanci, Sveti Petar u Šumi, Kalinovac, Podravska Moslavina, Novo Virje), navodi se u publikaciji IJF-a.
Katarina Ott i Mihaela Bronić u uvodu svog članka napominju kako im je cilj upoznati građane s osnovnim podacima o zaduženosti lokalnih jedinica te njih i Ministarstvo financija potaknuti da te podatke redovito objavljuju na svojim službenim mrežnim stranicama.
- Objavljivanje podataka o zaduženosti lokalnih jedinica neophodno je kako bi građani mogli procijeniti kvalitetu upravljanja županijama, gradovima i općinama. Premda dug ne mora nužno biti nešto loše, pogotovo ako je uložen u investicijski projekt koji generira buduće društvene ili financijske koristi, važno je njime što bolje upravljati na svim razinama vlasti, posebice u vremenima rastućeg javnog duga, ističu autorice, koje u newsletteru IJF-a navode i gdje se mogu pronaći podaci o zaduženosti županija, gradova i općina te daju detaljan pregled direktnih dugova lokalnih jedinica.