Gospodarski izazovi u svijetu i dugoročni poslovni trendovi preoblikuju ulogu budućih korporativnih čelnika. Stoga je potreba za povećanjem broja žena u upravljanju prošle godine bila među središnjim temama u međunarodnoj poslovnoj zajednici.
No, usprkos pozornosti koju je tema dobila, napredak je spor i stvarnost nije nimalo blistava, pišu u The Huffington Postu Zvonimir Mršić, predsjednik uprave Podravke i Vedrana Jelušić Kašić, direktorica Europske banke za obnovu i razvoj u Hrvatskoj, podastrijevši podatke o tome.
Prema prosinačkim pokazateljima organizacije Catalyst koja podupire žene u poslovnim vodama, tek je 4,2 posto izvršnih direktorica u 500 najboljih tvrtki prema S&P 500 te 12 posto u nadzornim odborima tvrtki diljem svijeta po istraživanju Deloitte Globala. Deloitte je istraživanje proveo prošle godine u 6.000 tvrtki iz 49 zemalja, a isti je postotak žena na tim mjestima u Sjedinjenim Američkim Državama. Mršić i Jelušić Kašić daju i primjer Hrvatske u kojoj je prema podacima iz studenoga oko 16 posto žena u upravama što sve pokazuje da u poslovnom svijetu postoji temeljno nerazumijevanje mogućnosti koje donosi poticanje spolne jednakosti.
Mijenjati zakonodavstvo
Više je razloga po Mršiću i Jelušić Kašić zbog čega ovakva saznanja zabrinjavaju i upućuju na stalno isticanje gospodarskih dobrobiti koje proizlaze iz veće raznolikosti i uključivanja žena. Ponajprije, potencijal značajnog dijela stanovništva nije u potpunosti ekonomski iskorišten što dovodi do gubitka najdragocjenijeg dobra – ljudskog kapitala. Žene čine više od 50 posto sveučilišno obrazovane radne snage, postižu vrhunske rezultate u poslovnim školama diljem svijeta, većinom odlučuju o troškovima kućanstva i obiteljskim ulaganjima. Raznoliko i uravnoteženo korporativno vodstvo je učinkovito i inovativno te narušava tradicionalno, anakrono i muškarcima okrenuto vodstvo. A kako bi uspjele doći do vrha, žene i dalje moraju ‘probijati stakleni strop‘. Korijene ženske podzastupljenosti na rukovodećim mjestima Mršić i Jelušić Kašić nalaze u predrasudama, spolnim stereotipima, manjku svijesti društva o tome i nedostatku političke volje.
- Žene će tek 2027. godine zauzeti 30 posto upravljačkih mjesta u svijetu, pokazuje istraživanje MSCI-ja. Pitanje je stoga što učiniti kako bi se olakšao jači napredak i veća uključenost. Jedan od načina su promjene u zakonodavstvu što je učinjeno u Europi. Norveška je 2003. g. prva na svijetu nametnula tvrtkama povećanje udjela žena na 40 posto u upravama. Slijedile su Francuska, Nizozemska, Belgija i Italija. Od 2010. do 2013. g. značajno je poboljšana ravnopravnost spolova u 22 od 28 zemalja Europske unije – pojašnjavaju Mršić i Jelušić Kašić.
Promicati raznolikost
Pri tome Francuska, Nizozemska i Njemačka napreduju najviše povećavši broj žena u upravama na 17, 10 i devet posto, dok je u EU prosjek 17,8 posto. Koliko je takva politika uspješna pokazuje Norveška koja postiže najbolje rezultate zato što žene drže više od 35 posto upravljačkih mjesta u njihovim tvrtkama.
No, zakonske odredbe nisu dovoljne za veće pomake u društvu, pa je potrebno na najvišim razinama upravljanja promicati prednosti i vrijednosti uključivanja i raznolikosti. Za Mršića i Jelušić Kašić važan su korak mjere samih tvrtki koje provode u svojim sustavima. One s najvišim standardima u upravljanju razvijaju rodne strategije, a moderni čelnici tvrtki ne bježe od različitosti i ulažu u razvijanje ženskog upravljanja u svojim tvrtkama.
- Tako su više otvoreni nadarenima. Podrška rodnoj raznolikosti u vodstvima tvrtki temelji se na financijama, dok se povećanjem broja žena u tvrtkama povećava učinkovitost i inovativnost. Najnovija saznanja temeljena na istraživanju u 1643 tvrtke koje su dio MSCI World Benchmarka, pokazuju da su tvrtke sa ženama na čelnim mjestima imale 36 posto veći povrat kapitala od 2010. g. Diljem svijeta spolna raznolikost doživljava zamah u vodstvima tvrtki, jer je u vrijeme rastuće gospodarske neizvjesnosti nužno korištenje svih raspoloživih talenata – poručili su Mršić i Jelušić Kašić.
Važna je politička volja
Uspjehu tvrtke itekako može odmoći spolna podzastupljenost u nadzornim odborima na mikrorazini, dok na makrorazini šteti nacionalnim ekonomijama i šalje lošu poruku mladim nadarenim ženama. Jaka politička volja i potpora imaju najveću ulogu u postizanju pozitivnih promjena. Samo ona društva koja uključuju podcijenjene skupine postići će dugoročnu održivost, smatraju Mršić i Jelušić Kašić.
Kako će žene dalje razbijati ustaljene stereotipe zauzimajući glavne uloge u društvenom, poslovnom i političkom životu, vrijeme je da tvrtke jednoglasno podrže i zagovaraju jednakost spolova na najvišim razinama u tvrtkama. Gubitak nadarenosti i ostalih dobrobiti koje proizlaze iz uključujućeg upravljanja, upozoravaju Mršić i Jelušić Kašić, luksuz je koje tvrtke i gospodarstva ne mogu sebi više dopustiti, niti se to smije uvažavati.