U hotelu Westin održan je danas okrugli stol na temu ‘Model socijalne-tržišne ekonomije u Hrvatskoj i Njemačkoj‘ u organizaciji Zaklade Konrad Adenauer i Zagrebačke inicijative. U prvom predavanju, šef ekonomskih politika zaklade Matthias Schaefer izložio je u kratkim crtama kako je nastao i s kojim se izazovima suočava ekonomski model koji se nerijetko zaziva u Hrvatskoj i koji je u velikoj mjeri inspirirao razmišljanje aktualne vlade. ‘Socijalno tržišno gospodarstvo samo je jedna od mogućih varijanti‘, upozorio je Schaefer i dodao kako taj koncept dobro funkcionira u Njemačkoj, ali da ne mora nužno biti primjenjiv u drugim državama, kao i da je usko vezan za stranku CDU, odnosno kršćansko-demokratski politički pogled.
Prema njemu, tvorci koncepta bili su inspirirani nedostacima liberalnog modela 20-ih godina prošlog stoljeća, ali i socijalističkog upravljanja te su poučeni tim iskustvima stvorili model koji ‘popravlja‘ liberalni koncept kapitalizma integriranjem socijalne komponente kao ključne za održivost sustava. Kao mane liberalizma tijekom Weimarske republike uočili su visoku inflaciju, izostanak kvalitetnih i čvrstih institucija, monopolske strukture proizašle iz dominacije velikih korporativnih sustava te prevelik utjecaj sindikata. S druge strane, socijalistički model su odbacili kao neefikasan i neobazriv prema pravima pojedinca. Njihovo rješenje bio je sustav kakav Njemačka danas koristi, a koji se temelji na čvrstom javnom okviru za tržišno natjecanje i automatskim stabilizatorima, državi kao sucu koji se brine za tržišnu ravnotežu, državnoj intervenciji samo u kriznim razdobljima i u duhu tržišnog natjecanja te snažnoj socijalnoj komponenti, odnosno mreži države blagostanja i solidarnosti.
Nakon njega, Zvonimir Savić iz Hrvatske gospodarske komore dao je pregled hrvatskog gospodarstva proteklih desetljeća iznoseći dobro poznate podatke i statistiku. Po izbijanju globalne krize u Hrvatskoj je došlo do negativnog razvoja praktički svih relevantnih gospodarskih pokazatelja, a od 2008. do 2015. ekonomija je izgubila 11 posto svog BDP-a koji još uvijek ne uspijeva nadoknaditi. Napomenuo je i da Europska komisija smatra kako ekonomija dugoročno ne može rasti više od jedan posto godišnje bez provođenja strukturnih reformi. U narednom roku, pozivajući se na dokumente Vlade, Savić je objasnio kako će fokus biti na makroekonomskoj stabilnosti i fiskalnoj konsolidaciji i poboljšanju uvjeta poslovanja. Kao glavni razlog neuspješnosti Hrvatske u odnosu na usporedive članice Europske unije, naveo je lošu strukturu gospodarstva i loše gospodarske politike. ‘Mi smo‘, zaključio je, ‘statično gospodarstvo‘. Kao jedno od mogućih rješenja s brzim efektom Savić vidi europske fondove u čijem korištenju se dosada Hrvatska nije proslavila. Iako je slaba iskorištenost loša vijest, smatra, dobra je da to znači velik neiskorišten potencijal u kratkom roku. Prema izračunima HGK, kada bi Hrvatska iskoristila puni potencijal članstva i fondova na raspolaganju, imala bi dva do tri posto veći gospodarski rast.