Dvije najveće slovenske banke, Nova Ljubljanska banka (NLB) i Nova Kreditna banka Maribor, koje su u većinskom vlasništvu države, imaju 2,7 milijardi eura loših i vrlo rizičnih kreditnih plasmana, prema povjerljivom izvješću središnje banke koje su u četvrtak prenijeli slovenski mediji.
Riječ je o izvješću što ga je prije tjedan dana premijer Janez Janša dao državnom odvjetništvu i ministarstvu unutarnjih poslova, uz poziv da što prije ispitaju sumnje o mogućoj šteti nanesenoj državnoj imovini u poslovanju tih banaka.Prema izvješću središnje banke, bilanca NLB-a opterećena je s 2,091 izuzetno slabih kreditnih plasmana, pa ona može računati samo na povrat manjeg dijela novca ako unovči jamstva. Najveći dio vjerojatno nenaplativih kredita odnosi se na građevinske tvrtke koje su završile u stečaju ili postupku prisilne naplate dugovanja. Nekad najveće slovensko građevinsko poduzeće SCT tako NLB-u duguje 187 milijuna eura, a građevinska tvrtka Primorje 100 milijuna. Među najvećim dužnicima su i mariborski financijski fond "Zvon 1", koji je osnovala tamošnja nadbiskupija, a koji najvećoj slovenskoj banci duguje 115 milijuna eura, te telekomunikacijska tvrtka T-2 s kreditom od 88 m,ilijuna eura.Ukupni iznos rizičnih kreditnih plasmana NKBM-a, po podacima slovenske središnje banke, iznosi 612 milijuna eura. Struktura loših dužnika slična je kao i kod NLB-a, a riječ je o građevinskim poduzećima, financijskim ili investicijskim društvima. Stupanj osiguranja rizičnih kredita dobivenim jamstvima i imovinom poduzeća koja su završila u stečaju ili postupku prisilne naplate dugovanja u slučaju NKBM znantno je bolji nego u slučaju NLB-a. No, u šest slučajeva odobrenih rizičnih kredita postoje sumnje da su njeni djelatnici djelovali koruptivno, odnosno da su postojale veze visoke politike i članova nadzornog odbora, objavila je komercijalna televizijska postaja POP-TV.Slovenska policija otvorila je prošlog tjedna istragu u NKBM-u o poslovanju banke zadnjih nekoliko godina, a među onima koji su predmet istrage je i bivši direktor banke Matjaž Kovačič. Među ostalim, istražuju se i poslovi tvrtki koje je mariborska banka osnivala u Hrvatskoj, a bavile su se kupnjom i prometom nekretninama i zemljištem.Kako je javila Slovenska tiskovna agencija STA, za sada nisu potvrđena nagađanja da će posebno istražno povjerenstvo za ispitivanje gospodarskog kriminala u bankama koje će formirati tužiteljstvo i policija voditi Jože Kozina, tužitelj iz tužiteljske skupine za progon gospodarskog kriminala. Kozina je kao tužitelj vodio i optužnicu protiv nekadašnjeg direktora trgovačkog lanca Merkur Bineta Kordeža koja je u srijedu završena nepravomoćnom sudskom presudom. Nekoć uspješni menadžer Kordež za malverzacije u postupku privatizacije Merkura nepravnomoćno je osuđen na pet godina zatvora.