Europska unija mora pojasniti ‘pravila igre‘ kada je u pitanju pomoć posrnulim bankama, a mora i ubrzati kreiranje mehanizama kako za pomoć bankama, tako i onih za njihovo gašenje, kazao je u petak europski povjerenik za gospodarstvo Olli Rehn.
- Držim da je važno da, s obzirom na nastavljenu neizvjesnost u vezi pravila igre bilo da se radi o gašenju banaka ili o njihovu spašavanju, sada pojasnimo ta pravila - kazao je Rehn u razgovoru za tri novinska lista, Wall Street Journal Europe, njemački Die Welt i nizozemski list NRC Handelsblad.
Rehn je to izjavio pred današnji neformalni sastanak ministara financija eurozone u Dublinu.
Europski povjerenik ukazuje na projekt EU-a kojim se predviđa točno utvrđen redoslijed instanci za pomoć posrnulim bankama. Na prvom bi mjestu bili ulagači i kreditori (tzv. bail-in). Slijedi matična zemlja a tek u krajnjoj nuždi novac bi se povlačio iz Europskog stabilizacijskog mehanizma, fonda za spašavanje (bail-out).
Predsjedatelj vijeća ministara financija eurozone, nizozemski ministar financija Jeroen Dijsselbloem nedavno je uzvitlao prašinu izjavom da bi mehanizam pomoći Cipru trebao biti predložak za rješavanje budućih problema u bankama u eurozoni, odnosno da bi teret njihova spašavanja ubuduće trebali snositi ulagači i kreditori a ne države.
Podsjetio je da se u EU već raspravlja o toj opciji ali je naknadno ipak bio prisiljen ublažiti izjavu i naglasiti da je Cipar jedinstveni slučaj.
Rehn je danas kao referentni primjer za pomoć bankama izdvojio španjolski model i ujedno istaknuo da bi se europska bankovna unija trebala uspostaviti do 2015.
O takvoj uniji postignut je načelni dogovor, no neki njezini elementi još nisu do kraja precizirani, poput uloge vlasnika neosiguranih bankovnih depozita (obično su to oni veći od 100 tisuća eura).
Neki EU dužnosnici smatraju da bi se ti depoziti trebali koristiti za potrebe sanacije banaka isključivo onda kada dioničari i kreditori poput imatelja obveznica nisu u stanju pokriti potrebne iznose.