Utvrđivanje stvarnoga socijalnog stanja u državama članicama jedna je od trajnih tema u Europskoj uniji, pa se i Europska komisija prošli tjedan pozabavila boljim definiranjem kriterija prikupljanja i upotrebe podataka iz anketa na tom području. Kako stoji u priopćenju, europska egzekutiva predložila je uredbu kojom bi se poboljšalo oblikovanje socijalne politike u Uniji. Namjeravaju se prema kvalitetnijim socijalnim pokazateljima unaprijediti analiza razvoja u socijali i socijalni sustav.
Preko brojeva do ljudi
Predložena regulativa ubrzala bi objavljivanje podataka, povećala usporedivost i suvislost europske statistike ujedinjenjem postojećih sedam istraživanja i harmonizacijom varijabla koje su zajedničke dvama istraživanjima ili više njih. Tako bi se, smatraju u Komisiji, omogućila zajednička analiza socijalnih fenomena i dobio bogatiji i širi fond podataka.
– Danas činimo važan korak u osuvremenjenju socijalne statistike. No nije riječ o brojevima, nego o ljudima. Dobra politika nastaje na temelju dobrih podataka. Trebaju nam najtočnije informacije o socijalnim pitanjima. Moramo dobivati ažurne podatke i moramo ih dobivati brže kako bismo osmišljavali socijalnu politiku usklađenu sa stvarnim potrebama današnjih europskih građana. Današnji je prijedlog još jedan primjer iz kojega je vidljivo da je Komisija socijalni aspekt ugradila u jezgru svoga programa, rekla je povjerenica za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage Marianne Thyssen.
Postupne promjene
Promjene koje bi se postupno uvodile od 2019. obuhvatit će Istraživanje o radnoj snazi (LFS), Europsku statistiku o dohotku i uvjetima života (EU-SILC), Istraživanje o obrazovanju odraslih (AES), Europsku anketu o zdravlju (EHIS), Istraživanje o primjeni IKT-a u kućanstvima i kod pojedinaca (ICT-HH), Anketu o potrošnji kućanstava (HBS) te Harmoniziranu europsku anketu o upotrebi vremena (HETUS), a inicijativa će smanjiti i troškove članicama koje te ankete provode. Europska socijalna statistika podrazumijeva širok raspon domena (demografija, zaposlenost, prihod i potrošnja, dobrobit i kvaliteta života, obrazovanje, zdravlje itd.) i izlučuje se iz mnogo izvora (podaci prikupljeni od pojedinaca i kućanstava, individualno, iz popisa stanovništva, agregiranih administrativnih podataka i podataka iz poslovne zajednice), od kojih se svi kontinuirano analiziraju u sklopu modernizacijskog programa za socijalnu statistiku.