Aktualno Preporučeno Svijet

Godišnje pojedemo 250 grama plastike, najviše kroz vodu, pivo i školjke

plastika
Avatar
Autor Lider

Prema novom istraživanju, svaka osoba tjedno unese oko 2000 komadića plastike u svoje tijelo, što na mjesečnoj razini doseže 21 gram, a godišnje 250 grama.

Nedavno provedeno istraživanje pokazuje veliku mogućnost da tjedno u svoj organizam unosimo prosječno pet grama plastike, što je proporcionalno količini plastike u jednoj kreditnoj kartici.

Dalbergova analiza provedena na australskom Sveučilištu u Newcastleu navodi da svaka osoba tjedno unese oko 2000 komadića plastike u svoje tijelo. Na mjesečnoj razini to doseže 21 gram, a godišnje naša konzumacija plastike iznosi čak 250 grama.

No Plastic in Nature: Assessing Plastic Ingestion from Nature to People‘ (Bez plastike u prirodi: procjena ljudske konzumacije plastike iz prirode) je prva globalna analiza koja koristi podatke iz više od 50 različitih istraživanja s temom ljudske konzumacije mikroplastike.

Rezultati tog istraživanja su izuzetno važni za shvaćanje utjecaja plastičnog zagađenja na ljude, te potvrđuju hitnost konkretnog djelovanja u svrhu smanjenja negativnih utjecaja na ekosustave.

– Ovo otkriće bi trebalo probuditi vlade i potaknuti ih na djelovanje. Nema plastika negativan utjecaj samo na oceane, vodene tokove i morski život, već je i u svima nama. Nužno je početi djelovati na globalnoj razini i krenuti odmah rješavati ovu krizu – poručio je Generalni direktor WWF-a Internationala Marco Lambertini.

– Istraživanje ispituje štetnost plastičnog zagađenja za ljudsko zdravlje, ali moramo uzeti u obzir da su utjecaji plastike puno širi problem, koji se može riješiti jedino utjecanjem na izvor plastičnog zagađenja. Ako ne želimo svakodnevno konzumirati plastiku, moramo prestati proizvoditi milijune tona plastičnih proizvoda, koji naposljetku završavaju u našem okolišu. Kako bi zaustavili plastičnu krizu, moramo potaknuti vlade, korporacije i općenito potrošače na hitno i konkretno djelovanje, te postići globalni sporazum s globalnim ciljevima koji se bore protiv plastičnog zagađenja – dodao je Lambertini.

Istraživanje ukazuje na širok raspon različitih uzoraka konzumacije plastike. Uzimajući u obzir ograničenja početne faze istraživanja, rezultati upućuju na globalni prosjek ljudske tjedne konzumacije plastike u iznosu od 5 grama.

Najveći izvor plastike koju unosimo u tijelo u cijelom svijetu je voda – kako flaširana tako i ona iz slavine – pri čemu su vidljive ogromne regionalne razlike, sa dvostruko više plastičnih čestica u vodi SAD-a i Indije, nego li Europe i Indonezije.

Neki od prehrambenih proizvoda s najvišom stopom plastičnih čestica su školjke, sol i pivo. Rezultati pokazuju kako je problem plastičnog zagađenja univerzalan i direktno pogađa ljude, zbog čega je još gore što vlade ne pružaju odgovarajuća rješenja za sprječavanje dospijevanja plastike u okoliš i naš lanac ishrane.

Analiza poziva svjetske vlade na poduzimanje konkretnih akcija i zauzimanje glavne uloge u rješavanju problema zagađenja duž cijelog lanca opskrbe. Od proizvođača, do javnih tijela i samih potrošača, svi trebaju preuzeti odgovornost za krizu u kojoj se nalazimo.

WWF provodi globalnu peticiju kojom se poziva na pravno obvezujući sporazum o zagađenju mora plastikom, a za koju je već prikupio preko pola milijuna potpisa.

Sporazumom bi se uspostavili nacionalni ciljevi i tražilo transparentno izvještavanje tvrtki. Osim toga, sporazum bi trebao osigurati financijsku i tehničku potporu zemljama s niskim prihodima kako bi se povećao njihov kapacitet za upravljanje otpadom.

– Danas, u vrijeme podizanja globalne svijesti o štetnosti mikroplastike na okoliš, ovo istraživanje po prvi put pokazuje precizan izračun stope ljudske konzumacije plastike. Razvijanje metode pretvaranja broja čestica mikroplastike u mase pomoći će u određivanju potencijalnih toksikoloških rizika za ljude – kaže dr. Thava Palanisami, suvoditeljica projekta i istraživačica plastike na Sveučilištu u Newcastleu.

Konzumacija plastike je samo jedan od mnogih problema plastične krize. Ona predstavlja veliku prijetnju za divlje životinje zbog uplitanja u otpad i uništavanja staništa. Uz sve to, plastično zagađenje ima i štetne ekonomske posljedice, sa godišnjim utjecajem na morsku ekonomiju u iznosu od 8 bilijuna američkih dolara, prema podacima UN-ovog Programa za okoliš (UNEP).

Potpišite peticiju na ovom linku kojom želimo potaknuti sve svjetske čelnike da naprave pravno obvezujući sporazum o smanjenju zagađenja mora plastikom.

Statistički podaci o plastičnom zagađenju:

● Očekuje se povećanje ukupne emisije CO2 iz životnog ciklusa plastike za 50%, što će se do 2030. utrostručiti zbog spaljivanja plastike kao često korištene, ali pogrešne metode gospodarenja otpadom.
● 8 milijuna tona plastike svake godine završi u morima i oceanima.
● Bez poduzimanja hitnih i konkretnih promjena u našem odnošenju prema plastici, moguće je da će dodatnih 104 milijuna metričkih tona plastičnog otpada dospijeti u ekosustave
● Od 2002. godine u svijetu je proizvedeno onoliko plastike koliko u svim prethodnim godinama zajedno, a od toga je trećina završila u prirodi.
● Zabilježeno je kako se više od 270 vrsta divljih životninja zapliće u plastični otpad u svojim staništima, dok više od 240 vrsta unosi plastiku u svoje organizme.

Komentari