09. studeni 2016.

Gospodarstvo EU trebalo bi nastaviti rasti umjerenim tempom

Europska komisija objavila je jesensku prognozu prema kojoj se očekuje da će gospodarstvo u EU nastaviti rasti umjerenim tempom. Predviđanja Europske komisije vezana uz stopu rasta BDP-a unutar eurozone su 1.7% u 2016., 1.5% u 2017. i 1.7% u 2018. Rast BDP-a na razini cijele Europske unije trebao bi slijediti sličan trend, a prognoza je 2.8% ove godine, 1.6%  iduće godine i 1.8% 2018.

Osobna potrošnja trebala bi ostati primarni izvor rasta do 2018. godine, uz očekivanja da će zaposlenost nastaviti s rastom, te da će plaće blago porasti, dok će ukupni proračunski deficit eurozone  nastaviti s padom, a investicije s rastom.

Ipak, politička nesigurnost, spori rast izvan EU i slaba globalna trgovina će se odraziti na mogućnosti rasta. Još uvijek postoji rizik da bi slaba učinkovitost gospodarstva u posljednjih nekoliko godina mogla zaustaviti rast, osim toga, u godinama koje dolaze, europsko gospodarstvo više se neće moći osloniti na podršku koji prima od vasnjskih faktora, kao što su pad cijene nafte i deprecijacija valute.

Unutar cijele EU, BDP je veći nego u godinama prije krize, iako će gospodarska aktivnost u svim zemljama članicama rasti ona će i dalje ostati neujednačena, čime se nastavlja trend različitih rezultata rasta.

I na području ulaganja se predviđa rast i to 3.3% ove godine, 3.1% u 2017. te 3.5% u 2018.

Očekuje se da će zaposlenost, kako u eurozoni tako i na razini cijele EU rasti po stopi od 1.4% u ovoj godini, što je brže nego u 2008. Porast radne snage uzrokovan je povećanom stopom participacije i postupnim rastom integracije izbjeglica na tržištu rada, iako će rast zaposlenosti malo oslabiti tokom 2017 i 2018 godine. Smanjenje nezaposlenosti će sa 10.1% u 2016. pasti na 9.7% u 2017. i 9.2% u 2018., trend će biti jednak za cijelu EU.

Inflacija u eurozoni bila je vrlo niska u prvoj polovici godine zbog pada cijena nafte, ali je počela rasti u trećem tromjesečju. Sada bi se inflacija trebala umjereno popesti na razinu iznad 1% jer se očekuje porast cijena nafte. Temeljna inflacija, koja iskučuje cijene energenata i hrane, trebala bi postupno rasti zbog porasta plaća i smanjenja jaza outputa. Sve u svemu, u EU očekuje se porast inflacije od 0.3% ove godine na 1.6% u 2017., te 1.7% u 2018.

Očekuje se i bolja situacija što se tiče javnih financija. Deficit bi trebao pasti sa 1.8% BDP-a u ovoj godini na 1.5% u slijedeće dvije godine. Za omjer javnog duga i BDP-a očekuje se pad sa 91.6% u 2016. na 89.4% do 2018.

Vanjski rizici, kao što su nesigurnost ekonomskih trendova u Kini i rizik pogoršanja geopolitičkih sukoba također su porasli.

Za svjetsku trgovinu očekuje se da će rasti sporije od BDP-a u 2016. godini, dok će u 2017. rasti u skladu s njim što će se nastaviti i u 2018. a unutar eurozone uvoz će rasti brže od izvoza.

Ova prognoza temeljena je na pretpostavkama vezanim uz tečaj, kamatne stope i cijenu roba.