Zemlje članice Europske unije (EU) možda neće ispuniti sve svoje obveze vezane uz upravljanje otpadom do 2020. godine, pokazuje najnovije izvješće EU-a o upravljanju gradskim otpadom.
Izvješće, pripremljeno za povjerenstvo za zaštitu okoliša Europske komisije, pokazuje da mnoge članice neće do 2020. godine ispuniti cilj o upravljanju otpadom da se 50 posto otpada domaćinstava mora reciklirati.
U ispunjavanju svojih obveza najviše kasne Grčka, Italija i Cipar. Po riječima europskog povjerenika za zaštitu okoliša Janeza Potočnika, u tim zemljama nema čak ni inicijativa za uklanjanje otpada s odlagališta, koju on naziva „najlošijom opcijom upravljanja otpadom“.
Grčka, najniže rangirana u tom izvješću, dobila je pozitivnu ocjenu samo u području pristupa zajedničkoj usluzi, no u ostalih 17 točaka primila je samo kritike.
Izvješće je rangiralo 27 članica EU-a po 18 kriterija u upravljanju otpadom, uključujući ukupno reciklirani otpad, cijene zbrinjavanja otpada te kršenje europskih propisa iz tog područja.
„Mnoge zemlje članice i dalje goleme količine smeća iz gradova odvoze na odlagališta, unatoč boljim opcijama, i unatoč strukturnim fondovima koji su im na raspolaganju za financiranje tih boljih opcija“, napominje Potočnik.
Najbolja postignuća u upravljanju otpadom imaju Austrija Belgija, Danska, Njemačka, Nizozemska i Švedska, koje manje od 5 posto smeća odlažu na odlagališta.
Na temelju ovoga izvješća, 10 zemalja s najlošijom izvedbom u području upravljanja otpadom ove jeseni naći će se na meti Komisije, koja će s nacionalnim vlastima raspraviti akcijske planove. Ti planovi uključivat će preporuke o tome kako poboljšati upravljanje otpadom korištenjem ekonomskih, zakonskih i administrativnih metoda, kao i EU fondova, najavljuje Europska komisija.
Nedavno istraživanje Europske komisije pokazalo je da bi potpuna primjena postojeće legislative u području upravljanja otpadom rezultirala uštedom na razini EU-a od 72 milijarde eura godišnje, te bi stvorila do 2020. godine 400.000 novih radnih mjesta.