Revizori Europske unije, Međunarodnog monetarnog fonda i Europske središnje banke (ECB), takozvana trojka grčkih kreditora, vraćaju se u utorak u Atenu u potrazi za odgovorima na pitanja kako tamošnja vlada namjerava pokrenuti provedbu nepopularnih strukturnih reformi, nakon čega će odlučiti o daljnjoj financijskoj pomoći Grčkoj.
U pitanju je daljnje smanjenje potrošnje za 11,5 milijardi eura u razdoblju od 2013. do 2014. godine, koje je Grčka prvotno trebala definirati još u lipnju, temeljem sporazuma o pomoći potpisanih ranije ove godine. Također, problem je i privatizacija, koja kasni mjesecima.
Izvješće trojke grčkih kreditora odredit će hoće li Grčka dobiti do rujna svježe kredite u visini od 31,5 milijardi eura u sklopu programa sanacije svojih dugova. Bez tog novca, grčka vlada neće moći platiti dug koji joj dospijeva na naplatu te neće moći isplaćivati plaće i mirovine iz proračuna.
"Dva predstojeća mjeseca su najkritičnija", upozorio je u nedjelju grčki ministar razvitka Costis Hatzidakis. "Nema mjesta za kašnjenje ... Zemlja je u izvanrednom stanju", rekao je za dnevni list Ethnos.
"Ako sadašnja vlada ne uspije, sljedeća će biti vlada drahme", rekao je, misleći na bivšu grčku valutu, za koju mnogi analitičari smatraju da će je krizom pogođena država možda morati ponovno uvesti.
Nova konzervativna vlada na čelu s Antonisom Samarasom nada se da će produljiti rok za fiskalnu prilagodbu za najmanje dvije godine, tvrdeći da je dublja od očekivane recesija izazvala pustoš pri prikupljanju proračunskih prihoda. Proračunski prihod u prvih je šest mjeseci za više od 1,5 milijardi eura manji od planiranog, objavilo je prošlog tjedna grčko ministarstvo financija.
"Grčka sada prolazi kroz krizu neviđenu u doba mira", rekao je Samaras bivšem američkom predsjedniku Bill Clintonu, koji je u nedjelju posjetio Atenu promoviravši privatnu grčko-američku investicijsku inicijativu. "Već smo petu godinu u recesiji ... to je naša verzija Velike depresije", rekao je Samaras.
Međutim europske države i MMF poručuju Grčkoj da nije u poziciji tražiti vremensko produljenje fiskalne prilagodbe kada obećane reforme kasne mjesecima.
Njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble upozorio je u novinskom intervjuu objavljenom u ponedjeljak da Grčka mora udvostručiti napore kako bi ispunila uvjete koje su joj nametnuli međunarodni kreditori kao uvjet za dobivanje pomoći.
"Ako je bilo kašnjenja, Grčka to mora nadoknaditi“, rekao je za dnevni list Bild. Odbio je dati prognozu hoće li Grčka ostati u eurozoni te rekao da će pričekati novo izvješće trojke.
Dodatni pritisak na tu zemlju je i ECB-ova objava u petak da više neće prihvaćati grčke državne obveznice kao kolateral za bankovne kredite dok ne bude završena revizija trojke. Suočen s takvom opozicijom, grčki ministar financija Yannis Stournaras izbjegao je razgovor o ponovnim pregovorima o produljenju roka za fiskalnu prilagodbu.
"U ovome trenutku trebamo osigurati barem donekle podnošljivo izvješće trojke do kraja kolovoza", rekao je Stournaras za financijski dnevni list Imerisia. "Na tom izvješću možemo temeljiti zahtjev za privremenom pomoći, dok ne dobijemo ratu kredita, te zahtjev za produženje roka fiskalne prilagodbe. U ovoj fazi se ništa ne može uzeti zdravo za gotovo. Sve je u pregovorima i na žalost, mnogo onoga što je dogovoreno nije u fazi provedbe", kazao je ministar.
Grčka vlada planira umiriti kreditore iz EU-a i MMF-a ubrzanjem privatizacije. Očekuje se i da će premijer Samaras u ponedjeljak objaviti popis državnih tijela koja će se spajati kako bi se smanjili troškovi, objavili su grčki mediji.
No, prema riječima bivšeg ravnatelja grčkog fonda za privatizaciju Costasa Mitropoulosa, koji je podnio ostavku prošlog tjedna, prodaja imovine u ovoj godini vjerojatno neće premašiti 300 milijuna eura, dok je cilj za ovu godinu iznosio 3 milijarde eura. Mitropoulos, koji je pristao ostati na dužnosti do 10. kolovoza, priznao je da program kasni najmanje tri mjeseca.