19. srpanj 2016.

Istraživanje o dohotku: pola milijarde ljudi u 25 najbogatijih zemalja siromaši ili stagnira

Novo istraživanje Instituta McKinsey Global (MGI) sugerira da od početka financijske krize i Velike recesije u 2008. godini osobni dohodak stagnira ili opada za pola milijarde ljudi u 25 najbogatijih zemalja svijeta.

Prema rezultatima, između 65 i 70 posto građana u ponajbolje razvijenim ekonomijama nije vidjelo nikakav porast primanja od 2005. do 2014. godine. Za poredbu, dohoci su u razdoblju od 1993. do 2005. godine pali za samo dva posto kućanstava ili deset milijuna ljudi.

Populizam i beznađe

Ispitivanje je još jednom potvrdilo da ljudi kojima prihod pada ili stagnira na budućnost sebe i svoje djece gledaju s pesimizmom, oni su skloniji negativnom mišljenju o slobodnoj trgovini ili ekonomskoj migraciji.

Izvješće porast broja kućanstva u kojima je zabilježen pad prihoda i kupovne moći karakterizira "dramatičnim" uz procjenu da bi današnja generacija mladih mogla završiti siromašnija od svojih roditelja.

- Naše istraživanje je također pronašlo da oni koji ne napreduju nemaju nadu u budućnost i da su za razliku od onih koji napreduju skloniji podržavati nacionalističke političke stranke kakva je francuska Nacionalna fronta, ili, u Ujedinjenom Kraljevstvu, podržavati izlazak iz Europske unije – navode autori studije.

MGI kao glavnog krivca za trend ističe nuspojave i posljedice slabašnog oporavka globalne ekonomije nakon financijske krize, ali i pad ukupnog broja ljudi na tržištu rada, povremene ili privremene poslove i sindikate koji gube na značaju.

- Financijska kriza i spor oporavak su ključni pokretači (trenda), ali mi također vidimo temeljne pomake na radnim mjestima. Tijekom vremena, pad prihoda za velike dijelove populacije bi mogao ograničiti potražnju za rastom u ekonomijama, ojačati potrebu za socijalnim davanjima i transferom novca te podići društvenu napetost. Naše istraživanje nalazi da pažljivo ciljane politike za snaženje produktivnosti, rasta BDP-a i zaposlenosti mogu napraviti značajnu razliku – komentirao je prema Guardianu Richard Dobbs iz McKinseya.

Smjernice za siromašenje

Studija je minuciozno promotrila kretanje prihoda u šest razvijenih zemalja; Francuskoj, Italiji, Nizozemskoj, Švedskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Američkim Državama, čemu su pridodani podaci iz 19 drugih bogatih nacija čija je ukupna populacija 800 milijuna i koje zajedno ostvaruju oko polovice globalnog BDP-a.

Od šest probranih, situacija s prihodima je najgora u Italiji, gdje je stagnaciju ili pad kupovne moći u desetljeću završno s 2014. godinom osjetilo 97 posto kućanstava. Slično je iskustvo imalo 80 posto Amerikanaca, 70 posto Britanaca i Nizozemaca, 63 posto Francuza i samo 20 posto Šveđana.

ISTAT: 4.6 milijuna ljudi u Italiji preživljava u apsolutnom siromaštvu

MGI kaže da su konačne razmjere stagnantnih ili padajućih prihoda odredile smjernice nacionalnih vlada i "slobodno" tržište rada.

- Primjerice, u Švedskoj gdje je vlada intervenirala da bi sačuvala poslove, prihodi su na tržištu stagnirali ili pali za samo 20 posto, dok je raspoloživ dohodak napredovao za gotovo svakoga. U Sjedinjenim Državama, vladini porezi i transferi su pad u prihodu na tržištu za 81 posto prihodnih segmenata pretvorili u raspoloživ dohodak za gotovo sva kućanstva.

McKinsey & Company pruža usluge kvalitativne i kvantitativne analize menadžerskih odluka u javnom i privatnom sektoru i slovi kao najprestižnija tvrtka za savjetovanje menadžmenta čiju klijentelu čini 80 posto svjetskih korporacija.

income