Zastupnici Europskog parlamenta danas će raspravljati, a sutra glasovati na plenarnoj sjednici u Strasbourgu o zadnjem izvješću o Hrvatskoj u kojem će joj poželjeti dobrodošlicu kao 28. članici.
Zastupnici će raspravljati i glasovati o prijedlogu rezolucije, koji je 18. veljače izglasan na Odboru za vanjske poslove na temelju izvješća koji je sastavio parlamentarni izvjestitelj za Hrvatsku, češki socijaldemokrat Libor Rouček te o 13 amandmana koji su podneseni na taj prijedlog.
Od tih 13 amandmana, tri je podnijela njemačka zastupnica Zelenih Franziska Katharina Brantner, a 10 parlamentarni izvijestitelj Libor Rouček.
U jednom od tih amandmana, zastupnica Brantner se osvrnula i na predstojeći referendum u Dubrovniku o izgradnji sportsko-rekreacijskog centra s golfskim igralištem na Srđu. Brantner predlaže da se u tekstu rezolucije "izrazi zabrinutost zbog gospodarskog pada" i visoke stope nezaposlenosti, koji iznosi nešto ispod 20 posto.
Izvjestitelj Rouček je predlaže da se u rezoluciji pozdravi ishod izbora za Europski parlament u Hrvatskoj i izrazi žaljenje zbog slabe izlaznosti. Rouček također predlaže da se u rezoluciji primi na znanje završno izvješće Europske komisije o monitoringu od 26. ožujka u kojem je Komisija ocijenila da je Hrvatska ispunila svih 10 zadaća koje je trebala obaviti do dana pristupanja.Parlamentarni izvjestitelj također predlaže amandman u kojem bi se pozdravila ratifikacija hrvatskog pristupnog ugovora u slovenskom parlamentu.
Vanjskopolitički odbor je u prijedlogu rezolucije ocijenio da Hrvatska ulazi spremna u EU-a te da su svi u Hrvatskoj, uključujući vladu i saborske zastupnike, svjesni da je vladavina prava i borba protiv korupcije proces koji stalno traje, kao i u drugim zemljama članicama te je odbacio amandmane rumunjske zastupnice Monice Macovei, koja je predlagala uvođenje nadzora i nakon pristupanja.
Europski parlament svake godine donosi rezolucije o napretku zemalja u procesu proširenja. To nisu pravno obvezujući akti, ali predstavljaju važnu političku poruku. Odluke Europskog parlamenta u dva navrata imaju obvezujući karakter, na početku pristupnih pregovora te na samom kraju procesa kada je za potpisivanje pristupnog ugovora nužan pristanak Europskog parlamenta.