Afrički gradovi, resursi i prirodni krajolik već sad osjećaju znatan utjecaj klimatskih promjena, no stvari će biti još gore. Prema nedavnoj studije koju je provela konzultantska kuća Verisk Maplecroft, afrički će kontinent pogoditi velika gospodarska katastrofa uzrokovana klimatskim promjenama tijekom iduća tri desetljeća. Porast temperature tako će pogoditi produktivnost radnika, ali i niz sektora među kojima su poljoprivreda, rudarstvo, proizvodnja, te industriju nafte i plina, javlja Quartz.
Temperaturni rast u kombinaciji s povećanom urbanizacijom i rastućom popoulacijom također će negativno utjecati na elektroenergetsku infrastrukturu, kao i porastom potrebe za klimatizacijom. Između 2026. i 2045. godine kompanije na tom kontinentu suočit će se s velikim operativnim troškovima koji proizlaze iz rastuće potražnje za energijom i rizicima od nestanka struje.
>>>Otopi li se permafrost ili Arktik temperature rastu 5 stupnjeva i Zemlja se pretvara u staklenik
Zapad Afrike će, prema izvješću, biti najranjiviji. Zemlje u toj regiji, uključujući i Nigeriju, već su imale niz problema zbog jakih kiša i olujnih nevremena, dok je preniska razina padalina i povećanje pustinjskih predjela u drugim područjima uzrokovalo veći broj nereda i ubojstava.
Osim toga, ključne izvozne komponente koje čine rudnici u Nigeriji, ribolov u Senegalu i uzgoj kakaa u Gani ugrožene su toplinskim stresom koji se javlja kada temperature rastu iznad 30 stupnjeva Celzijusa. Ako se uzme u obzir radno intenzivna priroda iskapanja rudnika i poljoprivrede u zapadnoj Africi utjecaj rasta temperatura mogao bi pogoditi oko 11 posto ukupne izvozne vrijednosti regije.
Potrebna suradnja vlasti i realnog sektora
Kako se temperature povećavaju, ističu iz Veriska, tvrtke će prosječno doživjeti osam nestanaka struje što će ugroziti zalihe i umanjiti napore vlasti usmjerene ka jačanju energetske infrastrukture. To će, posljedično, pogoršati problem elektrifikacije s kojim se ovaj kontinent suočava – više od 600 milijuna ljudi u Africi još uvijek nema pristup električnoj energiji, pri čemu subsaharska Afrika ima najnižu stopu elektrifikacije kućanstava u svijetu.
>>>Toplinski valovi bit će sve češći, do 2080. godine oko Ekvatora 2.000 posto više žrtava
Istraživači upozoravaju da će vlast i realni sektor morati poduzeti konkretne mjere kojima će smanjiti financijske troškove rasta temperatura što uključuje razvoj sustava za obnovljive izvore izvan mreže, gospodarsku diversifikaciju i poboljšanje radnih uvjeta. Međutim, afričke zemlje s niskim prihodima teško mogu mobilizirati takve ogromne resurse kako bi se borile protiv strašne budućnosti.
Zbog te činjenice autori studije ističu da su budući utjecaji rastućeg toplinskog stresa na globalnim izvoznim tržištima i dalje neizvjesni.