15. lipanj 2015.

Kako siromaštvo mijenja strukturu dječjeg mozga?

lider.media
lider.media

Bihevioralni znanstvenici su u posljednjih nekoliko godina otkrili brojne posljedice siromaštva. Primjerice, danas znamo kako život u nestašici smanjuje mentalni kapacitet ljudi. To je samo jedno od otkrića koje potvrđuju istu tezu – siromaštvo doslovno mijenja način na koji promatramo svijet.

Jedno novije istraživanje je dodatno produbilo shvaćanje ovog fenomena. Otkriveno je, naime, kako siromaštvo remeti aktivnost mozga još od rane dobi. Studiju je provela pedijatrica Kimberly Noble sa sveučilišta Columbia zajedno s timom razvojnih neuroznanstvenika. Noble i suradnici su u časopisu Nature Neuroscience ovaj rad nazvali najvećom studijom koja je okarakterizirala povezanost između socioekonomskih čimbenika i strukture mozga kod djece.

Ono što su otkrili ne ide u prilog djeci i mladima koji žive u nepovoljnim životnim uvjetima. Istraživači su najprije analizirali skenove mozga 1100 djece kako bi uočili potencijalne povezanosti sa socioekonomskim čimbenicima kao što je prihod. Kao kontrolne varijable koristili su čimbenike poput spola, dobi i genetske pozadine. Otkrili su snažnu povezanost između visine prihoda i površine mozga zadužene za jezik i izvršavanje zadataka.

Kod onih s najnižim prihodima, čak i minimalan porast prihoda znači mnogo za razvoj mozga. Kod onih sa srednjim i visokim primanjima razlika nije toliko uočljiva. Drugim riječima, novcem ne možete ‘kupiti‘ bolji mozak, ali siromaštvo ga definitivno može oslabiti.

Znanstvenici su ispitanike izložili i kognitivnim testovima. Jedan je od ispitanika zahtijevao da se fokusiraju, a drugi da pamte niz predmeta. Teza koju su znanstvenici iznijeli svodi se na to da bogatiji roditelji jednostavno raspolažu s više sredstava i alata koji pomažu u razvoju mozga djece. Bogatiji roditelji djeci mogu priuštiti zdraviju hranu, igre koje istovremeno educiraju i slično. Također, djeca bogatijih roditelja odrastaju u sigurnijim kvartovima gdje je zagađenje okoliša manje.

Noble i suradnici ne niječu kako na strukturu mozga utječe golema količina faktora. Međutim, žele naglasiti kako bi politike čiji je cilj reducirati siromaštvo omogućile znatno pravednije startne pozicije.