05. listopad 2015.

Koje tvrtke imaju najodrživije poslovanje na svijetu?

Održivo i društveno odgovorno poslovanje postalo je važno za poslovanje i postojanje svake tvrtke. Ono se nikako više ne može zaobići ako tvrtke žele pokazati brigu za zajednicu.

Stoga ‘općeprivlačno‘ postaje zeleno poslovanje, pa kanadska tvrtka Coporate Knights (CK), koja se bavi medijima, istraživanjima i savjetodavnim uslugama, već 10 godina proglašava svojim indeksom Global 100 stotinu najboljih zelenih tvrtki na svijetu. Ove je godine na prvome mjestu te prestižne rang-liste, nakon prošlogodišnjega drugog mjesta, američka biotehnološka tvrtka Biogen Idec. Najboljih stotinu odabrano je među 4609 tvrtki iz 22 zemlje koje pojedinačno ostvaruju tržišnu kapitalizaciju (ukupnu tržišnu vrijednost dionica bez trezorskih dionica) veću od dvije milijarde dolara.

Prilagodba izvještajima

Bigen Idec slijede američki Allergan, njemački Adidas, singapurški Keppel Land, finski Kesko te njemački BMW. Iz Sjedinjenih Američkih Država na popisu je dvadeset tvrtki, iz Kanade i Francuske po 12, Velike Britanije 11 te Finske i Njemačke po pet. Vjerojatno iznenađuje što je iz Njemačke među sto ušlo samo pet tvrtki, ali od toga su dvije među prvih šest, Adidas i BMW.

Francuska je s osam tvrtki porasla za još četiri tvrtke u samo godini dana zahvaljujući ponajprije zahtjevima zakona o zaštiti okoliša Grenelle II, a grad-država Singapur dao je čak četiri tvrtke. I u Singapuru je to posljedica sve strožih zahtjeva za izvještavanje tvrtki o održivosti, što bi za dvije godine trebalo postupno dovesti do uvođenja zakona o obveznim izvještajima. Kina je na popisu sa samo jednom tvrtkom - Lenovo je na 73. mjestu, čime se nastavlja loš dojam tamošnjih tvrtki da ih nije previše briga za društveno odgovorno poslovanje.

No drugo istraživanje CK Capitala, CK-ove tvrtke kćeri, pokazuje da se stanje ipak drastično mijenja, pa je moguće da će se više tvrtki iz Kine uskoro naći na popisu. Također, unatoč tome što je Japan treće svjetsko gospodarstvo, predstavljen je također jednom tvrtkom, i to farmaceutskom, Eisai. Posljedica je to nedovoljnog prilagođavanja svjetskim trendovima.

Od zvučnih imena na popisu su, primjerice, američki Johnson&Johnson na 18. mjestu, Coca-Cola na 26., Intel na 56., Cisco Systems je 69., Colgate-Palmolive 72., General Electric 74., Campbell Soup 77., francuski L‘Oréal 14., Renault 81. i BNP Paribas 82., njemački Henkel 39., Siemens 55. te Daimler 60. Britanski Marks&Spencer Group osvojio je 16. mjesto, Unilever 22., nizozemski Philips 25., finska Nokia 33., danski Novo Nordisk 13., južnokorejski  Samsung 45. i LG 51. te švedski H&M 75.

Čisti kapitalizam

Tvrtke dolaze iz 42 djelatnosti i, kao što se vidi, nijedna izrazito ne prednjači, ali mora se naglasiti da je na popisu najviše banaka, čak 13, te devet naftaško-plinskih tvrtki.            Tvrtka Corporate Knights inače izdaje istoimeni časopis nazivajući se ‘časopisom za čisti kapitalizam‘. Prate se poslovna i društvena kretanja vezana uz održivi razvoj posebno usredotočena na to kako se tvrtke, vlade i tržišta nose sa zahtjevima zelenog i čistog kapitalizma. Washington Post i kanadski list Globe and Mail distribuiraju tromjesečno oko 110.000 primjeraka CK, a časopis se elektroničkom poštom šalje poslovnjacima i svjetskim političkim glavešinama. Ta tvrtka osnovana 2002. sa sjedištem u Torontu postala je vodeća u ocjenjivanju otvorenosti i održivom poslovanju tvrtki. Usredotočujući se na praćenje uvođenja zelene ekonomije, želi se pokazati kako velike svjetske tvrtke mogu tako dobro poslovati i zarađivati.

Četiri razine ocjenjivanja

Najboljih stotinu odabrano je prema 12 pokazatelja održivosti, poput prihoda poduzeća po jedinici utrošene energije, odvajanja prihoda od emisije stakleničkih plinova i utroška vode, izgubljenog radnog vremena zbog ozljeda, odlaganja otpada, ulaganja u istraživanje i razvoj, na osnovi broja žena na visokim položajima odlučivanja ili visine direktorske plaće u odnosu na onu prosječnog radnika. Zapravo, ocjenjivanje tvrtki počinje preko njihovih izvješća o održivosti unutar njihove djelatnosti. Pri tome odmah otpadaju one koje ne uspiju pokriti najmanje 75 posto od 12 pokazatelja održivosti u sklopu svoje djelatnosti. Zatim se gleda ekonomska učinkovitost i  održivi novčani tok prema devet kriterija. Treću razinu prolaze samo one tvrtke koje prođu nadzor svih proizvoda, pa se one koje imaju podskupinu proizvoda nazvanu, recimo, duhan, odmah izbacuju iz daljnje utrke. Na kraju se ocjenjuje koliko su tvrtke u godini dana morale platiti kazni, nagodbi i globa za onečišćavanje okoliša. Za sve djelatnosti pokazatelji se ne vrednuju jednako. Tako, primjerice, sigurnost u bankama nije jednako ocijenjena kao kod tvrtki, recimo u prometu, kod kojih je veća mogućnost ozljeda na radu i nesreća. 

Budući da su čak 34 tvrtke na ovogodišnjem popisu prvi put, sigurno je da se zeleni smjer sve više prihvaća. Pri tome si nijedna tvrtka ne može dopustiti opuštanje jer suparnici rade na svojim poboljšanjima i objavama o provedbi održivosti.

Konkurencija u najboljih stotinu sve je veća, a tvrtke osvojena mjesta itekako cijene zato što mnoge nakon izlaska popisa, zasebno objavljuju i ističu na kojem su mjestu.   

Biotehnolozi na vrhu

Pobjednik Biogen sa sjedištem u Massachusettsu osnovan je zapravo u Švicarskoj, 1978. u Ženevi. Razvija lijekove za neurodegenerativne bolesti te hematološke i autoimune poremećaje. U 2014. tvrtka je ostvarila prihod od 9,7 milijardi dolara, što je u odnosu na godinu prije 2,8 milijardi više. Stalni rast poslovanja omogućio je okretanje većoj energetskoj učinkovitosti tvrtke koja nakon spajanja s kalifornijskim IDEC Pharmaceuticalsom 2003. postaje treća najveća biotehnološka tvrtka na svijetu. Ulaže u što manju potrošnju energije, pa je tako dala 13 milijuna dolara za kogeneracijski sustav s pomoću kojega proizvodi struju bez ovisnosti o mjesnoj strujnoj mreži. Ušteđenom energijom uloženo se Biogenu vratilo u tri godine. Potrošnju vode u posljednjih je devet godina smanjio za 66 posto, no zapeo je u uključivanju većeg broja žena na položaje upravljanja i odlučivanja. Ipak, u tvrtki rade na poboljšanju, pa su priredili poduke o vođenju za žene te sudjeluju u programima poticanja jednakih poslovnih mogućnosti za žene i muškarce. Broj zaposlenih žena, veterana i spolnih manjina u tvrtki stalno se povećava.

U Europskoj uniji pak smatra se da će ih do 2020. u djelatnostima obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti, koje danas zapošljavaju 3,4 milijuna ljudi, biti zaposleno više od četiri milijuna. U tom razdoblju bilo bi u gospodarenju otpadom i recikliranju otvoreno 400.000 novih radnih mjesta, jednako kao u graditeljstvu te u vodnom gospodarstvu od 10.000 do 20.000. Očekuje se da će se u deset godina svjetsko ekotržište, danas vrijedno trilijun eura, udvostručiti.

Domaći primjeri

Taj se zamah očekuje i u Hrvatskoj, a Ministarstvo zaštite okoliša i prirode koordiniralo je pritom i izradu prvoga Nacionalnog akcijskog plana za zelenu javnu nabavu od 2015. do 2017. s pogledom do 2020. Tako bi se potaknula tijela javne uprave na nabavu zelenih proizvoda i usluga. U Europi javna je uprava glavni potrošač koji na godinu potroši oko 15 bilijuna kuna, što je oko 17 posto BDP-a EU. Unijin je strateški cilj stoga da do 2020. zelenu javnu nabavu primjenjuje najmanje 50 posto javne nabave. Ministarstvo ističe posebno dva primjera hrvatskih tvrtki koje dobro posluju na području cirkularne ekonomije – Vetropack Stražu i Regeneraciju Zabok.

Vetropack Straža iz Huma na Sutli jedina u Hrvatskoj proizvodi i reciklira ambalažno staklo. Tvrtka prikuplja sve otpadno staklo u Hrvatskoj, čak ga uvozi te ovdje zapošljava 613 radnika. Regeneracija je pak u EU predvodnica u proizvodnji materijala za izolaciju i zaštitu podnih obloga za povećanje energetske učinkovitosti u građevinarstvu. Materijal se dobiva od otpadnog tekstila i upotrebljava još  u poljoprivredi, automobilskoj industriji, higijeni i izradi namještaja. Od izvoza tvrtka ostvaruje 85 posto prihoda, ima dvjesto zaposlenih i do iduće godine planira povećati recikliranje otpadnog tekstila na šest tisuća tona.

Deset najboljihTko su, odakle su, čime se bave i kako su ocijenjeni

1. Biogen Idec, SAD, biotehnologija; 73,50 posto2. Allergan, SAD, farmaceutika; 72,80 posto3. Adidas, Njemačka, sportska odjeća i luksuzna roba; 72,60 posto4. Keppel Land, Singapur, nekretnine; 71,30 posto5. Kesko, Finska, hrana i dom; 70 posto6. BMW, Njemačka, automobilska industrija; 69,20 posto7. Reckitt Benckiser Group, Velika Britanija, zdravlje i dom; 68,80 posto     8. Centrica, Velika Britanija, opskrba plinom i strujom; 68,50 posto9. Schneider Electric, Francuska, električna oprema; 68,40 posto10. Danske Bank, Danska, bankarstvo; 68,40 posto

Izvor: Indeks Global 100, Corporate Knights