18. siječanj 2017.

Koji izazovi čekaju robna tržišta u 2017. godini?

Robna su tržišta u 2016. zabilježila dobitke, a da bi i u 2017. nastavila u istom smjeru, moraju preći nekoliko prepreka, a jedna od najvažnijih bit će sposobnost proizvođača nafte da ispune obećanje o prijeko potrebnom smanjenju proizvodnje radi uspostave tržišne ravnoteže.

Bloombergov indeks roba u 2016. je, prvi put u posljednjih šest godina, zabilježio dobitke, a najveći uspjeh zabilježili su industrijski metali i energetski sektor, ističe Ole Hansen, rukovoditelj za analizu robnih tržišta u Saxo banci u svojim redovitim kvartalnim projekcijama. Dodaje i da robna tržišta trebaju prijeći nekoliko prepreka da bi se ti pozitivni trendovi nastavili i u započetoj godini.

Jedna od njih je i Donald Trump koji će u petak i službeno postati američki predsjednik, a tržište će pomno pratiti njegove pokušaje ponovnog oživljavanja gospodarskog rasta SAD-a. Za to bi čak i mogao predstaviti određene uspješne mjere, no rizik od trgovinskog rata, posebice onog s Kinom, sa sobom nosi rizik negativnog utjecaja na globalni rast i potražnju na robnim tržištima, upozorava Hansen.

Kina u fokusu

Već uobičajeno, Kina je u fokusu analitičara kada je riječ o procjenama vezanim za potražnju na robnim tržištima. Međutim, njihovi sve jači napori za smanjenje zagađenja, koji su u prosincu izgledali kao da su izmakli kontroli u sjevernoj Kini, kao i zabrinutost oko stabilnosti valute i likvidnosti, mogli bi smanjiti rast i time potražnju za robama, posebice za industrijskim metalima, ističe O. Hansen.

>>>Hoće li robna tržišta zabilježiti prvi plus od 2010. godine? Čini se kako za to postoje dobri izgledi…

Što se energetskog sektora tiče, najvažnije su stavke tržište prirodnog plina i sirova nafta. Potražnja za prirodnim plinom u SAD-u ovisit će o temperaturnim minusima tijekom zime, dok će se ulagači u naftu usmjeriti na sposobnost zemalja članica OPEC-a i nečlanica tog kartela, da ispune obećanje o smanjenju proizvodnje dok istovremeno paze na razinu proizvodnje onih zemalja koje nisu obvezane dogovorom iz studenoga 2016., naročito Libije, Nigerije i SAD-a.

Nadalje, u prvom će tromjesečju najveći rizik za naftu predstavljati moguća likvidacija dugih pozicija koje su došle do rekordnih razina u prosincu 2016., nakon snažne kupovine ročnica s očekivanim rastom cijene nafte. Naime, s obzirom da se očekuje smanjene ponude u skladu s potražnjom, ulagači u sirovu naftu će u 2017. pokušati izvući dodatnu korist od mogućeg konačnog tržišnog rebalansa. I dok se u prvom kvartalu očekuje cijena Brent nafte iznad 50 dolara za barel, za daljnje odluke ulagači će pozorno pratiti razvoj situacije s OPEC-ovim dogovorom. No, s obzirom na povijest u ispunjavanju obećanog te potencijal proizvodnje iz Libije i Nigerije kao i vjerojatan odgovor proizvođača iz škriljevca u SAD-u, za očekivati je padove i uspone u cijeni nafte, smatra Hansen.

Rekordni dosezi

To bi se, naime, moglo dogoditi već tijekom prvog tromjesečja, pogotovo s obzirom na skoro 900 milijuna barela u dugačkim pozicijama sirove nafte tipa WTI i Brent. No, za održanje takvih rekordnih dosega, potrebne su niska volatilnost i usklađenost. Svako odstupanje moglo bi donijeti nagle preokrete i promjene cijene za do pet do deset dolara. Međutim, očekujem da će proizvođači unutar OPEC-a kao i nečlanice kartela uistinu smanjiti proizvodnju, no ne u dogovorenim količinama, ističe Hansen i time odgoditi proces rebalansa, što bi u konačnici donijelo rizik korekcije cijena kasnije tijekom godine.

Osim toga, važnu ulogu u procesu kreiranja cijene nafte imat će i događaji koji nisu direktno vezani uz proizvodnju nafte. Primjerice, Donald Trump je i odnio pobjedu na račun obećanja vezanih za porezne olakšice i povećana infrastrukturna ulaganja kako bi se potaknulo američko gospodarstvo, a ta su obećanja do sada dovela do jačanja dolara i utjecala na tržište obveznicama, ističe Hansen. Nadalje, rizik od protekcionizma, jači dolar i rastući troškovi financiranja, mogli bi uzrokovati gospodarske probleme za neka tržišta u razvoju, odnosno pad potražnje za naftom, a tu je i rizik od ponovnog sankcioniranja Irana.

Prosječna cijena sirove nafte tipa Brent u 2017. mogla bi porasti na 54 dolara po barelu.

Uzevši sve to u obzir, nastavlja Hansen, prosječna cijena sirove nafte tipa Brent u 2017. mogla bi porasti na 54 dolara po barelu, s 45 dolara koliko je iznosila u 2016. Cijenu od oko 60 dolara, kao najviši iznos, moguće je očekivati tijekom drugog kvartala nakon čega će vjerojatno slijediti određeno smirivanje, nakon što i poraste proizvodnja iz SAD-a, a smanjenje OPEC-ove proizvodnje dođe do očekivanog balansa.

Obećanja o gospodarskom rastu

Što se zlata tiče, ono je u 2016. prvi put u četiri godine zabilježilo rast, ali bez obzira na to, početak 2017. obilježit će nenaklonost tržišta prema plemenitim metalima koja je bila prisutna i početkom 2016. Nadalje, događanja u SAD-u također mu ne idu na ruku – obećanja o gospodarskom rastu utjecala su na promjenu zainteresiranosti ulagača s obveznica na dionice, i dalje se očekuje podizanje kamatnih stopa u kombinaciji s povećanjem prinosa u obveznicama… No, zlato bi ipak moglo postati sigurno utočište: bez obzira što se Trumpovo predsjedavanje u početku smatralo negativnim događajem za investicijske metale, a tu je i daljnji rastući populizam koji će utjecati na nesigurnost uoči važnih izbora u Njemačkoj, Francuskoj i Nizozemskoj, s istovremenim razmiricama oko trgovinskog rata SAD-a i Kine.

>>>OPEC i IEA ne očekuju rast potražnje za sirovom naftom i u 2017.

Industrijski su metali predvodili oporavak na tržištu roba krajem 2016. kojeg su potaknule snažna potražnja Kine i post-trumpovska nada u poboljšanje američkog rasta i naknadne potražnje. Tako je bakar, nastavlja Hansen, nakon što je više od godinu dana bio sporedna roba kojom se trgovalo, skočio za gotovo 15 posto u studenom i prosincu, a izbor Trumpa za novog predsjednika i njegovo obećanje da će povećati infrastrukturna ulaganja, pokrenulo je veliki rast špekulativne potražnje na burzi ročnica u New Yorku, Londonu i Šangaju. Sve u svemu, malo je vjerojatno da će Trump potražnju potaknuti dovoljno jako da opravda nedavni rast cijena bakra, a čak i za slučaj da izvrši svoje obećanje o infrastrukturnom ulaganju, prvi učinak neće biti vidljiv prije sljedeće financijske godine u SAD-u koja započinje 1. listopada, zaključuje Hansen.