Jedan od najvećih izazova koji stoje pred privatnim ulagačima koji se spremaju na odlazak u mirovinu nestabilno je financijsko tržište.
Dok mlađi ulagači imaju vremena prilagoditi se i kompenzirati ulaganja koja se nisu pokazala unosnima ili na koja su utjecala negativna kretanja na tržištu, ulagači koji se bliže mirovini lišeni su toga luksuza. Allianz International Pensions proveo je novu anketu u sedam europskih zemalja među 1 400 imućnijih ljudi u dobi između 50 i 70 godina. Jedan od ključnih zaključaka ove ankete jest taj da, iako postoji poprilična nesigurnost, kako na financijskim tržištima, tako i u vezi toga kako ulagati u trenutnim okolnostima, stanovnici Austrije, Njemačke i Italije uglavnom imaju povjerenja u euro. Veći se skepticizam može naći u Francuskoj i Nizozemskoj, dok su najveći euroskeptici Britanci. -U trenutnoj situaciji, ulagači bi trebali preuzeti veću odgovornost što se tiče adekvatnog planiranja ulaganja i trebali bi ponovno promisliti o svojoj mirovini – posebno oni koji se bliže ulasku u mirovinu- kaže Jay Ralph, predsjednik Allianzove tvrtke za upravljanje imovinom i član upravnog odbora Allianza SE.
Utjecaj krize eurozone na financijsko stanje Osobe koje se bliže mirovini ili su u ranim godinama mirovine vjerojatno su smatrale da su si osigurale budućnost i da se više ne moraju brinuti, no umjesto toga, posljednjih deset godina, dočekala ih je znatna nestabilnost na financijskom tržištu. Tu je nesigurnost dodatno povećala dužnička kriza u eurozoni. Iako se činilo da je financijska kriza svoj vrhunac dosegla sredinom 2012., kada je predsjednik Europske središnje banke, Mario Draghi, dao izjavu u kojoj podupire euro, kontinuiran utjecaj niske dobiti pa čak i negativnih realnih kamatnih stopa imao je negativan utjecaj na očekivane prihode umirovljenika. U trenutnim uvjetima financijske krize, štediše ne prolaze dobro. No, u kolikoj je mjeri kriza već utjecala na odluke bogatijih ulagača u dobi od 50 do 70 godina?
Allianzovo istraživanje pokazuje da samo Nijemci i Švicarci smatraju da uglavnom nije utjecala. U Njemačkoj, većina, to jest 62 %, ispitanika tvrdi da kriza nije utjecala na njihove osobne financije. Sličan rezultat vidljiv je i u Švicarskoj, što i ne čudi, s obzirom da Švicarska nije članica Europske unije, ima vlastitu valutu i smatra se sigurnim utočištem. Nasuprot tome, većina ispitanika u Francuskoj i Italiji osjetila je negativan utjecaj krize na osobnu financijsku situaciju, dok su austrijski ispitanici bili podijeljeni.
Javni dug i dalje dostiže visoke razine te kriza u eurozoni još nije razriješena. Oko 80% ispitanika smatra da će doći do porasta poreza, i to mišljenje prevladava u gotovo jednakom postotku u svim zemljama uključenima u anketu. Isto vrijedi i za očekivana kretanja stope inflacije. U svim zemljama, većina ispitanika smatra da će doći do porasta inflacije – 80% u Njemačkoj i Velikoj Britaniji te oko 70% u Austriji, Francuskoj, Švicarskoj te Nizozemskoj, nasuprot daleko manjoj većini u Italiji (56%). -Dužnička kriza u eurozoni dovodi kontinent u opasnost od gubitka ekonomskog i političkog utjecaja na svjetskoj pozornici. Kako bi zadržala utjecajan položaj, Europa mora pronaći trajan izlaz iz ciklusa zapadanja u krizu i izvlačenja iz nje- zaključuje Ralph.