07. siječanj 2013.

Međunarodni regulatori ublažili ključni novi propis za banke

Međunarodni regulatori dali su bankma dodatne četiri godine vremena da povećaju udio likvidne imovine u bilancama a ublažili su i njezinu definiciju kako bi zajmodavcima olakšali kreditiranje posustalih gospodarstava.

Baselski odbor pri Banci za međunarodna poravnanja (BIS) odlučio je u nedjelju postupno u razdoblju od četiri godine, počevši od 2015., uvoditi propis o minimalnom udjelu najlikvidnije imovine u bilancama banaka.

Odluka o strožim propisima donesena je kako bi se spriječila kriza poput one koja je u razdoblju od 2007. do 2009. potresala međunarodna financijska tržišta, gotovo blokiravši tržišta kredita.

Banke bi se tako trebale početi usklađivati s novim propisom 2015. kada bi trebale dosegnuti 60 posto propisanog minimalnog udjela najlikvidnije imovine. Puni udio trebale bi dosegnuti do siječnja 2019.

Ujedno je proširen popis imovine koja će se moći kvalificirati kao likvidna, pa će on obuhvaćati i dionice, vrijednosne papire utemeljene na hipotekama i korporativne obveznice s nižim kreditnim rejtingom.

Nove kategorije imovine slabije likvidnosti moći će biti uključene u popis isključivo pod uvjetom značanog otpisa njihove nominalne vrijednosti ali izmjena definicije takve imovine ipak predstavlja značajan ustupak odbora.

U odboru se nadaju da će dopune odvratiti banke od smanjivanja kreditiranja radi usklađivanja s novim propisom.

Banke su se inače žalile da se ne mogu uskladiti s novim propisima o kapitalu i istodobno nastaviti kreditirati poduzeća i potrošače.

Odbor je u nedjelju jednoglasno usvojio izmjene, nakon dvogodišnjih mukotrpnih rasprava.

Predsjednik Baselskog odbora Stefan Ingves, inače guverner švedske središnje banke, kazao je da će nakon najnovijih izmjena propisa prosječna stopa usklađenosti udjela likvidne imovine u 200 vodećih banaka u svijetu porasti na 125 posto, u odnosu na dosadašnjih 105 posto.

Druge pak banke osjetno zaostaju, posebno one u pojedinim zemljama eurozone. Procjenjuje se da će u narednim godinama morati namaknuti dodatnih 1.000 milijardi eura kako bi se uskladile s postroženim međunarodnim propisima.