Njemačka je rangirana na prvom mjestu u međunarodnoj trgovini. Svaki peti račun u Njemačkoj (20%) je iz inozemstva. Ni jedna druga europska zemlja nije se približila tom iznosu od 20% (na drugom je mjestu Austrija (16%), na trećem mjestu su Mađarska i Bugarska (14%), dok četvrto mjesto dijele Slovačka i Hrvatska (13%).
12 od 13 anketiranih zemalja smatra da su se Nijemci popeli na vrh najboljih kupaca te se nalaze među trima najboljima međunarodnim klijentima. Njemačke tvrtke i njemački kupci čak su u sedam zemalja pozicionirani kao najveća skupina inozemnih kupaca. Ovo su rezultati istraživanja o inozemnim potraživanjima kao dio EOS istraživanja ‘European Payment Practices’ za 2016. godinu za koje je istraživački institut TNS Infratest anketirao na tržištu 3000 donositelja odluka iz 14 različitih europskih zemalja.
“Kao jedna od osnivačkih članica Europske unije, Njemačka ima jake povijesne gospodarske veze sa susjednim zemljama. Njemačke su tvrtke žustro promovirale prodaju svojih proizvoda ostalim europskim zemljama. Njemačka je međutim dugo vremena pokazivala slabiji interes za uvoz iz Europe. Istraživanje EOS-a sada pokazuje da se to promijenilo,” kaže Hans-Werner Scherer, predsjednik Uprave EOS Grupe. “Njemačka je postala gospodarsko središte europskog tržišta.”
U zakonodavstvu EU-a često nedostaje učinkovitosti
Gotovo svaka četvrta europska tvrtka očekuje da će u budućnosti značajno povećati svoj udjel u međunarodnoj trgovini. Strukture za taj razvoj često već moraju biti uspostavljene. U prosjeku se čak svaka druga ispitana tvrtka ne smatra dobro pripremljenom za obradu potraživanja u inozemstvu (43%). Izuzetak su tvrtke u Njemačkoj (65%) i Austriji (53%). U zapadnoj Europi udjel je niži i iznosi 38% u Francuskoj i 41% u Velikoj Britaniji, dok je u istočnoj Europi u prosjeku 39% ispitanika navelo da su dobro pozicionirani u međunarodnoj trgovini. Rusija i Bugarska (36%) i Hrvatska (34%) nalaze se znatno ispod prosjeka.
Većina tvrtki kao glavni razlog postojećih nesigurnosti u međunarodnoj trgovini navodi specifične propise u zemlji. Kao i u prethodnom istraživanju EOS-a za 2015. godinu ispitanici su rangirali ovaj aspekt kao najveći izazov u postupku upravljanja potraživanjima. “Pored ostalih mjera, Europska unija to pokušava ublažiti i putem Europskog platnog naloga,” kaže Scherer. “Međutim, jezične barijere, kulturne razlike i zemljopisne udaljenosti i dalje otežavaju naplatu potraživanja.” 45% anketiranih tvrtki navelo je da bi im bilo teško izvršiti naplatu potraživanja u inozemstvu bez pomoći vanjskog stručnjaka za naplatu potraživanja. “Specifične "know-how" metode u pojedinim zemljama ključne su za prekogranične slučajeve. Upravo zbog toga lokalne podružnice tvrtki za međunarodnu naplatu potraživanja poput EOS-a usko surađuju kada je riječ o prekograničnoj naplati.”
Dobitnici i gubitnici u Istočnoj Europi
Istočna Europa vidi rast optimizma u međunarodnoj trgovini. Naročito poljske, bugarske i slovačke tvrtke mnogo više vjeruju u 2016. godinu nego u prošlu godinu u smislu da će se njihov udjel u prekograničnim potraživanjima znatno povećati kroz sljedeće dvije godine (u Poljskoj +8%, u Slovačkoj i Bugarskoj +7%). “Za mnoge istočnoeuropske zemlje pristup europskom tržištu predstavlja priliku za gospodarski rast. Ne treba gledati dalje od onoga dokle seže uspješna poljska priča. Mnoge se istočnoeuropske zemlje nadaju sličnom razvoju,” komentira Scherer.
U istraživanju EOS-a karta rizika međutim pokazuje da većina europskih tvrtki smatra da je rizik od nenaplativih potraživanja znatno viši u istočnoj Europi nego u zapadnoj Europi. Grčka i Rusija trenutačno slove kao najmanje pouzdani platiše.