Iako je euro službeno uveden 1. siječnja 1999., prve tri godine bio je virtualna valuta, korišten u financijskim i računovodstvenim transakcijama, prije nego se napokon materijalizirao u obliku novčanica.
Europljani su potkraj 2001. pohrlili po pakete s probnim uzorcima koji su sadržavali kovanice nove valute u vrijednosti 15 eura kako bi se upoznali s novinom. Neotvoreni paketi danas se mogu prodati na internetu za između 30 i 60 eura. I dok su novčanice istog neutralnog dizajna, svaka država članica eurozone mogla je izabrati što će staviti na kovanice, poput orla u Njemačkoj, Marianne u Francuskoj i Mozarta u Austriji.
Zadnjih godina, Europska središnja banka (ECB) počela je obnavljati novčanice kako bi ih zaštitila od krivotvorenja. Nova novčanica od 50 eura treba biti puštena u optjecaj na proljeće 2017. U svibnju se također povlači novčanica od 500 eura kako bi se suzbilo financiranje organiziranog kriminala.
>>>Snažan rast novčane mase i kreditiranja kompanija u eurozoni
Početno oduševljenje zamijenilo je razočaranje zbog dojma da je uzrokovao porast životnih troškova. Istraživanja su pokazala da su neke cijene poput hrane i restorana doista porasle, no u nekim su područjima ostale stabilne ili se čak smanjile. Euro u prosjeku nije imao inflatorni učinak, iako ga prati takav glas.
No njegova praktičnost odmah je osvojila ljude. Danas gotovo 340 milijuna ljudi može putovati u 19 zemalja eurozone a da ne moraju mijenjati novac.
Većina Europljana smatra euro jamcem stabilnosti. Po ispitivanju Europske komisije iz listopada, 56 posto od 17.500 ispitanika u 19 članica eurozone smatra da je euro koristan za njihove zemlje.