Pompa oko odluke njemačke kancelarke Angele Merkel da ne dođe na proslavu ulaska Hrvatske u Europsku uniju ne stišava se.
Njemački europarlamentarac Elmar Brok vidno uzrujan hrvatskim je novinarima na svečanom otvaranju izložbe hrvatskih fotografija autora Damira Fabijanića ispred Europskog parlamenta u Bruxellesu rekao kako nije fer prozivati Njemačku zbog protokolarnih pitanja. Upitan da komentira takvu odluku kancelarke, Brok je podsjetio da se niti jedna zemlja nije toliko borila za hrvatsku nezavisnost kao Njemačka te da nije pošteno gledati zemlju koja je najviše pomogla Hrvatskoj kroz jedno protokolarno, a ne političko pitanje. Emotivni istup zastupnika EPP-a (Europske pučke stranke) tako je pomalo zasjenio otvaranje izložbe u čast pristupanja Hrvatske EU koju su zajedno otvorili hrvatski premijer Zoran Milanović i predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz. Novinari su iskoristili priliku priupitati i Schulza za komentar na odluku kancelarke Merkel, no predsjednik Parlamenta izbjegao je nagađati o razlozima ustvrdivši kako taj potez ne treba tumačiti kao poruku Unije ili Njemačke Hrvatskoj.
U inače uzbudljivom ‘hrvatskom‘ danu u Bruxellesu, Vijeće Europske unije odobrilo je Hrvatskoj 655 milijuna eura do kraja ove godine. Ministri financija zemalja članica odlučili su Hrvatskoj tijekom ove godine obvezati 655 milijuna eura uz 374 milijuna eura stvarnih plaćanja, dok će se od Hrvatske očekivati uplata od 211,9 milijuna eura članarine za ovu godinu. No, veća vijest je svakako postizanje sporazuma o novom sedmogodišnjem proračunu Europske unije oko kojeg su se mjesecima lomila koplja između Parlamenta i Vijeća.
U jednom trenutku irsko je predsjedništvo pokušalo izvršiti i medijski pritisak na nevoljki Parlament objavom dogovora prošli tjedan, uglavnom iz politikantskih razloga jer njihovo predsjedavanje Unijom završava 1. srpnja. Europarlamentarci su međutim, jasno dali do znanja da dogovor nije postignut te da u takvom obliku neće dobiti nužnu potporu Parlamenta.
Pregovori su stoga nastavljeni na marginama samita EU ovoga tjedna da bi danas ipak bio postignut ‘pravi‘ dogovor. Prema zasad dostupnim informacijama Parlament je čini se uspio izboriti prenošenje neiskorištenih sredstava na kraju svake fiskalne godine u sljedeću godinu, ne kao dosada natrag u proračune zemalja članica. Kompromisno rješenje je da će zadnje tri godine ipak postojati ograničenje količine novca koji se može prenijeti u sljedeću godinu. Ukupni iznos ostao je netaknut na 960 milijardi eura od čega će čak šest milijardi ići na borbu protiv nezaposlenosti mladih. Ako Parlament odobri proračun sljedeći tjedan, to će biti prvo smanjenje europskog proračuna u povijesti (šest posto manje potrošnje). Interesantno, iako se nagađalo o smanjenju prava eurobirokrata, do toga neće doći, već će, sasvim suprotno, trošak birokracije prema prvim izvješćima rasti 1,5 posto.