Izvozni uspjesi brojnih njemačkih poduzeća nezamislivi su bez azijskih zemalja. Ali, ukupna trgovinska bilanca Njemačke s tom regijom je negativna. Za poslove s Japanom ili Korejom ima još prostora, piše Deutsche Welle.
Bez obzira na globalizaciju njemačka poduzeća još uvijek većinu svojih poslova obavljaju s europskim susjedima. Oko 70 posto njemačkog uvoza i izvoza otpada na Europu, manje od 20 posto na Aziju. Pa ipak, Azija je tržište budućnosti, kaže direktor Odbora njemačkoga gospodarstva za Aziju i Pacifik Friedolin Strack: ‘Ona je zato važna što je posljednjih godina rast dolazio prije svega iz Azije, predvođene Kinom.‘ Osobito njemačke ključne industrijske grane sve više svoje proizvode prodaju u Aziju. ‘Kina je, primjerice, za njemačku strojograđevnu industriju i gradnju kompletnih postrojenja tržište broj jedan‘, kaže Strack. Ispitivanje velikih ležajeva Kina je jedina azijska zemlja koja je lani pripadala među deset njemačkih najvažnijih trgovinskih partnera. Gledajući ukupni izvoz i uvoz Kina je bila na trećem mjestu. Japan je s velikim rastojanjem na 14. mjestu, Južna Koreja na 21., a Indija na 24. mjestu, piše Deutsche Welle.Između značenja Azije za Njemačku i statističkih brojki o međusobnoj trgovini postoji veliki nerazmjer. Čitava Nizozemska ima toliko stanovnika koliko kineski grad Šangaj, ali malo kraljevstvo je za njemačku vanjsku trgovinu važnije od divovske Kine. U čitavoj Belgiji živi manje ljudi nego u indijskom gradu Delhiju, ali trgovinska razmjena njemačkih poduzeća s Belgijom je pet puta veća nego s Indijom.‘ To znači da još imamo potencijala, da tamo možemo još više učiniti, da možemo biti nazočniji, kaže Friedolin Strack. Ukupno je njemačka industrija jako orijentirana na Europu. Ali, u pojedinim poduzećima koja smatramo trendseterima na trgovinu s Azijom otpada 40 do 50 posto‘, kaže Strack.Ukupno gospodarstvo u Aziji raste brže nego u Europi. To se pokazuje i na njemačkom izvozu u Aziju. On je u razdoblju od 2009. do 2011. povećan za 50 posto, izvoz u euro-zonu samo za 20 posto. Samo je, dakle, pitanje vremena kada će na popisu najvažnijih zemalja za Njemačku biti više onih iz Azije.Kemijska industrija u Bitterfeld-Wolfenu U kemijskoj industriji to se već dogodilo. Polovica prometa otpada na Aziju, samo četvrtina na Europu. Azijske tvrtke će vrlo brzo preteći europsku konkurenciju. Do toga zaključka, naime, došla je studija konzultantskog poduzeća A. T. Kearney. Prema njoj će se 2030. godine dvije trećine svih poslova u kemijskoj industriji odvijati u Aziji, a svaki drugi veliki kemijski koncern bit će azijski.Za njemačku i europsku kemijsku industriju to će imati posljedice. "‘S jedne strane sve više poslova nabave i razvitka prebacuje se u Aziju. Tu je važno ostati na lopti i u Aziji izgraditi kapacitete za prodaju i razvitak‘, kaže Otto Schulz, partner u poduzeću A.T. Kearney i jedan od autora studije. ‘Druga važna stvar je braniti tržišta u Europi. Odnosi s klijentima tu moraju biti ojačani kako se ne bi prokockalo ovo tržište i prednost blizine područja.‘Stroj za obradu drva ili plastike Leitz GmbH & Co. KG Njemačke kemijske tvrtke BASF i Lanxess puno novca zarađuju prodajom proizvoda u Kinu i proizvodnjom u toj zemlji. Grade se veliki proizvodni kapaciteti i na Srednjem istoku, kako bi se zadovoljilo potražnju iz Azije. Ali, jednoga dana Kina neće više ovisiti o uvozu, kaže Otto Schulz. ‘Tada ćemo mi u Europi vidjeti izvozne proizvode iz Kine kao i sa Srednjeg istoka. Europsko tržište koje je u prošlosti uvijek bilo izvozno tržište moglo bi postati uvozno tržište.‘ Takav razvitak bi dodatno promijenio trgovinsku statistiku. Već danas izvozna nacija Njemačka ima s Azijom negativnu trgovinsku bilancu, dakle više robe iz te regije uvozi nego što u tu regiju izvozi.