U deset najvećih njemačkih gradova trenutno nedostaje više od stotinu tisuća stanova za iznajmljivanje.
Ako ne budu poduzete konkretne mjere, ovaj broj će se konstantno povećavati, piše Deutsche Welle. Samo u Münchenu nedostaje 30.000 stanova. Za razliku od Münchena, u Frankfurtu nedostaje 17.500 stanova, dok je situacija u Hamburgu „podnošljivija“ jer nedostaje 15.000 stanova.Manjak stanova za iznajmljivanje se svake godine drastično povećava. Da bi se potrebe za stanovima bar malo zadovoljile, u Njemačkoj će se u sljedeće četiri godine izgraditi 825.000 stanova. Ovo se između ostalog navodi u aktualnom istraživanju Pestel instituta u Hannoveru koje je provedeno u sklopu kampanje "Impuls za gradnju stanova" koju su pokrenule vodeće organizacije građevinske branše i trgovine nekretninama.Inače, razlika cijena po kojima se iznajmljuju stanovi u pojedinim regijama i gradovima su velike. Mjesečna stanarina u Njemačkoj po kvadratnom metru u prosjeku iznosi 6,04 eura u što nisu uračunati troškovi grijanja. Međutim, stanovi u Münchenu su 60 posto skuplji, dok su stanovi u Frankfurtu, Stuttgartu ili Kölnu, u odnosu na prosjek, skuplji 30 posto. Najniža cijena kvadratnog metra stana za iznajmljivanje je na istoku zemlje, u Dresdenu - iznosi 5,50 eura.U Njemačkoj se svake godine povećava broj domaćinstava koja žive u unajmljenom stanu. Isto tako je u u ovoj zemlji sve veći broj i domaćinstava kojima mjesečna stanarina predstavlja ozbiljno financijsko opterećenje.„Plaće i troškovi stanovanja nikada nisu usklađeni“, kaže Matthias Günther iz Pestel instituta. S jedne strane su drastično porasle cijene stanarina i režija, a s druge strane se povećao broj domaćinstava koja nisu u dobroj financijskoj situaciji. Stručnjaci kažu da se trenutačno ne nazire kraj ovakvom razvoju događaja.Broj domaćinstava čija su mjesečna primanja manja od 1.500 eura se u zadnjih nekoliko godina malo promijenio i iznosi skoro 40 posto. S druge strane su se dodatni troškovi, poput onih za električnu energiju, znatno povećali. Domaćinstva s mjesečnim primanjima nižim od 900 eura, više od 45 posto novca izdvajaju za stan i energiju. Pet godina ranije je ova brojka iznosila 40 posto.