Na valutnim je tržištima euro prošloga tjedna ojačao, što se zahvaljuje povećanju fondova za suzbijanje europske dužničke krize i najavi oštrog smanjenja španjolskog proračuna. Cijena eura prema američkoj valuti ojačala je prošloga tjedna 0,5 posto, na 1,3340 dolara.
U odnosu na japansku valutu, tečaj eura porastao je, pak, 1,1 posto, na 110,50 jena. I američka je valuta ojačala prema japanskoj, pa je cijena dolara porasla 0,6 posto, na 82,85 jena. Ministri financija eurozone u petak su dogovorili povećanje maksimalnog iznosa zajedničkih kreditnih kapaciteta za dva krizna fonda s 500 na 700 milijardi eura.
Iznos od 700 milijardi eura čine 500 milijardi eura iz stalnog kriznog fonda, Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), te 200 milijardi eura u sklopu postojećih programa pomoći za Grčku, Irsku i Portugal iz privremenog fonda Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF). Premda očekivana, ta je odluka poticajno djelovala na euro, a na ulaganje u europsku valutu ulagače je navela i odlučnost španjolske vlade da, unatoč velikim prosvjedima, uvede oštre mjere proračunske štednje.
U prijedlogu proračuna, koji će u utorak biti poslan u parlament, španjolska vlada planira ostvariti uštede veće od 27 milijardi eura putem povećanja prihoda i smanjenja rashoda. Na taj bi se način proračunski manjak ove godine smanjio na 5,3 posto bruto domaćeg proizvoda, s 8,5 posto BDP-a u prošloj godini. Unatoč naporima europskih čelnika usmjerenima na suzbijanje dužničke krize, većina analitičara smatra da tečaj eura najvjerojatnije neće izaći iz raspona od 1,30 do 1,35 dolara u kojem se kreće u posljednje vrijeme.
Moguće je i da će se euro idućih tjedana ponovno naći pod pritiscima prodaja zbog zabrinutosti u vezi neodrživih razina dugova u zemljama eurozone. Na to ukazuje i rast prinosa na španjolske i talijanske obveznice prošloga tjedna, što je oživjelo strahovanja od širenja dužničke krize. Mjere štednje pozitivne su za stabilizaciju financija tih članica eurozone, no s obzirom na recesijske prijetnje, pitanje je mogu li se planirane uštede i ostvariti. Ako i mogu, kako će utjecati na gospodarstvo.
- Ključno je pitanje mogu li te zemlje konkurirati na globalnom tržištu. Sa svakim paketom mjera štednje, gospodarstva tih zemalja zakorače jednu stepenicu niže - kaže Anders Soderberg, valutni strateg u švedskoj banci SEB.