23. siječanj 2015.

Oxfam: 1% najbogatijih raspolaže polovicom svjetskog bogatstva

lider.media
lider.media

Nakon predstavljanja posljednje Oxfamove studije, koja pokazuje da će do sljedeće godine jedan posto najbogatijih posjedovati više resursa od preostalih 99 posto svjetske populacije, milijarderi i političari koji su se ovog tjedna okupili u Švicarskoj, pod pritiskom su da se uhvate u koštac s gorućim pitanjem ekonomske nejednakosti.

Riječ je o Svjetskom ekonomskom forumu koji će se upravo održava u skijaškom resortu Davos u Švicarskoj. Ususret forumu, Oxfam je naglasio kako će iskoristiti svoju ulogu i zahtijevati hitne akcije kako bi se smanjio jaz između najbogatijih i najsiromašnijih.

Istraživanje je pokazalo kako se udio svjetskog bogatstva u posjedu jedan posto najbogatijih povećao s 44 posto iz 2009. godine na 48 posto u 2014. godini. Taj bi trend mogao rezultirati brojkama od više od 50 posto bogatstva u vlasništvu jedan posto najbogatijih do 2016. godine.

Na forumu koji okuplja najbogatije poslovne centre i političke vođe, Oxfam želi prenijeti poruku najsiromašnijih:

- Poruka jest da je rastuća nejednakost opasna. Svjedoci smo koncentracije moći koja onemogućava zadovoljavanje interesa ‘normalnih‘ ljudi, čiji se glasovi ne čuju. – objašnjava Oxfamova Winnie Byanyima.

Oxfam je i prošle godine završio na naslovnicama s izvješćem koje je ukazivalo kako 85 najbogatijih ljudi na svijetu raspolaže s jednakom količinom sredstava kao 50 posto najsiromašnije populacije (3,5 milijuna ljudi). Ove godine je statistika još frapantnija – 80 najbogatijih pojedinaca raspolaže istim bogatstvom kao 3,5 milijuna najsiromašnijih. Usporedbe radi, ta je brojka 2010. godine iznosila 388 naspram 3,5 milijuna.

‘Želimo li živjeti u svijetu u kojem 1% posjeduje više od ostatka cjelokupne populacije?‘

U drugoj polovici ovog desetljeća ekonomska nejednakost postala je bitno pitanje. O njemu pričaju svi, od MMF-a, Thomasa Pikettyja do pape. Američki predsjednik Obama predložit će plan za poreznu redistribuciju koja bi trebala dodatnim oporezivanjem ovih jedan posto najbogatijih akumulirati 300 milijardi dolara – iznos koji će se preusmjeriti za pomoć američkim obiteljima, odnosno za povećanje radničkih prava u vidu zagarantiranih šest tjedana plaćenog rodiljnog dopusta te sedam dana plaćenog bolovanja. Pitanje je, međutim, kako to progurati u Kongresu?

Oxfam objašnjava kako se imovina u vidu gotovine ovih 80 najbogatijih pojedinaca udvostručila od 2009. do 2014. godine. Nadalje, to se bogatstvo nasljeđuje i iskorištava za lobiranja kojima je cilj održati status quo ili dovesti do akumulacije još većeg bogatstva u rukama najbogatije manjine.

Više od trećine broja od 1645 milijardera koje je izlistao Forbes, naslijedilo je dio ili većinu bogatstva koje posjeduju. 20 posto njih se nalazi u financijskom i osiguravateljskom sektoru, grupacijama čije je bogatstvo naraslo za 11 posto u 2014. godini.

Ta su dva sektora ‘utukla‘ 550 milijuna dolara na lobiranja u Washingtonu i Bruxellesu. Za vrijeme izbora u SAD-u 2012. godine, financijski je sektor osigurao 571 milijun dolara za kampanje.

Iznenađenje

- Iznenadilo me što smo pozvani u Davos jer smo otvoreno kritični. Tamo idemo s ciljem suprotstavljanja moćnim elitama. Pozvati mene je hrabar čin. – objašnjava Byanyima.

Oxfam planira pozvati vlade da usvoje plan od sedam točaka koji uključuje borbu protiv izbjegavanja poreza od strane korporacija i bogatih pojedinaca, ulaganje u svima dostupno zdravstvo i obrazovanje, poštenu distribuciju poreza, uvođenje minimalnih plaća, rješavanje problema rodnog jaza u plaćama, osiguravanje mehanizama zaštite najsiromašnijih i najugroženijih (kao što je minimalni prihod) te, za kraj, kreiranje zajedničkog, globalnog cilja koji će izazvati trenutnu situaciju goleme ekonomske nejednakosti.

- Ekstremna nejednakost nije nezgoda ili prirodni ekonomski tijek. Ona je rezultat politika i tim istim politikama se može dokinuti. Optimistična sam i smatram da će se stvari promijeniti. Do prije nekoliko godina ova je problematika bila na marginama političkih i ekonomskih debata. Sada je široko prisutna. – zaključuje Byanyima.