Svijet
StoryEditor

Ozonska rupa se ne smanjuje – i dalje je veličine Sjeverne Amerike

05. Studeni 2014.
Piše:
lider.media

Kada je prije 27 godina zabranjena emisija sintetičkih spojeva popularno zvanih freonima, vjerovalo se da će se ozonska rupa brzo smanjiti. Međutim, posljednja NASA-ina istraživanja pokazuju da je ona i dalje veličine Sjeverne Amerike.

Rupa u ozonskom omotaču, koji štiti Zemlju od opasnih ultraljubičastih zračenja koja mogu uzrokovati rak kože, širi se i skuplja tijekom godine. 9. rujna dosegnula je maksimalnu veličinu – monitori na južnom polu su pokazali da pokriva 24,1 milijun kvadratnih kilometara. To je za devet posto manje od najveće zabilježene veličine 2000. godine, ali ne pokazuje smanjenje u odnosu na 2010., 2012., i 2013. godinu.

Znanstvenici i dalje ne mogu odgovoriti na pitanje zašto se rupa nije smanjila od donošenje Montrealskog protokola 1987. godine. Ovaj je protokol ‘proguran‘ u rekordnom vremenu. Njime je zabranjena primjena klorofluorovodika ili freona, koji su bili u širokoj primjeni u domaćinstvima i proizvodima kao što se hladnjaci, sprejevi, pjena za izolaciju ili uređaji za gađenje požara.

- Prostor koji pokriva ozonska rupa manji je nego što je bio kasnih devedesetih i početkom 2000., a znamo i da se razina freona smanjila. Međutim, nismo sigurni kako na situaciju utječe dugoročno povećanje temperature u stratosferi iznad Antarktike. – izjavio je NASA-in stručnjak Paul A. Newman.

- Na dobrom je putu da se smanji . Znali smo da će obnavljanje trajati dugo, budući da su freoni dugotrajni. – objašnjava dr. Jonathan Shanklin, jedan od triju znanstvenika koji su osamdesetih otkrili postojanje ozonske rupe.Dodaje i da na spor oporavak utječe i kompleksan međuodnos klime i ozonske rupe. Naime, ozonska rupa utječe na klimu Antarktike i Australije, a onda ta promjena klime utječe na ozonsku rupu. Mijenjaju se sustavi vjetrova.

- Kako se ozonska rupa bude popunjavala, u sljedećih pedesetak godina, možemo očekivati povećane učinke klimatskih promjena. Vidjet ćemo različite obrasce promjena u klimi. – zaključuje Shanklin.

Prošlog su mjeseca Unep (UN Environment Programme) i WMO (World Meteorological Organisation) izjavili kako postoje indikacije da je ozonski omotač na putu oporavka, ali da će trebati narednih 35 godina da se vrati na stanje iz 1980-ih.

Jučer je u Kopenhagenu objavljeno UN-ovo izvješće o klimatskim promjenama. U sažetku izvješća, u čijoj je izradi sudjelovalo 800 znanstvenika iz cijelog svijeta, stoji da se do 2050. godine veći dio električne energije mora početi proizvoditi iz izvora s malom emisijom ugljičnog dioksida, a emisija stakleničkih plinova morat će se do 2100. godine svesti gotovo na nulu.

20. travanj 2024 05:38