12. lipanj 2014.

Postoji li veza između ekonomske i nogometne uspješnosti?

lider.media
lider.media

Sjedinjene Američke Države, prema podacima iz 2013. godine, imaju najveći BDP na svijetu u vrijednosti od 16.8 bilijardi dolara, trenutna populacija iznosi 318 milijuna ljudi i treća su najveća država na svijetu. Zašto onda Jurgen Klinsmann, trener nogometnog tima SAD-a, izjavljuje da njegova ekipa jednostavno ne može pobijediti na svjetskom nogometnom prvenstvu?

Najprije, treba naglasiti da ta izjava nije rezultat Klinsmannovog predviđanja ili zaključak izveden iz prethodnih nastupa SAD-a na Svjetskom nogometnom prvenstvu. Drugo, postoji šansa da igra mentalne igrice sa svojim igračima jer smatra da će ih ovakav pristup motivirati.Ipak, najrealističnija opcija jest da je Klinsmann jednostavno brutalno iskren. Svjestan je da će njegov tim imati vatreno krštenje protiv ekipa iz Gane, Portugala i Njemačke.

Prosječan američki ljuvitelj sporta kojeg će privući ovo prvenstvo, barem će se jedanput zapitati zašto SAD nemaju dobar tim poput neke male države s manjim financijskim sredstvima na raspolaganju. Odnosno, zapitat će se ‘Ako imamo više novca i više stanovnika, kako to da nismo bolji? Zašto ne možemo pobijediti?‘

Pokušaj odgovora na to pitanje leži u suodnosu ekonomskih uvjeta te stupnja involviranosti neke nacije u nogomet, odnosno stupnja nogometne kulture unutar neke nacije.

U idealnim uvjetima, bogatija država s više stanovništva trebala bi biti uspješnija u nogometu budući da regrutira potencijalno uspješne nogometaše iz većeg uzorka stanovnika te raspolaže financijskim sredstvima za ulaganje u talente. Ipak, povijest i kulturne norme imaju utjecaj na te idealne uvjete. A to sve je uvjetovano ekonomijom.

Nogomet nije financijski zahtjevna igra. Sve što je potrebno su lopta i prostor. To objašnjava zašto je nogomet najpopularniji sport na svijetu (a zbog sličnih je razloga košarka na drugom mjestu).

‘Najnogometniji‘ kontinenti su neupitno Europa i Južna Amerika, ali iz različitih razloga. U Južnoj Americi, gdje je velik nesrazmjer u prihodima između bogatog i siromašnog stanovništva, nogomet je najpristupačniji sport širokim masama. U Europi je nogomet sport broj jedan jer je najrašireniji među mladima i najgledaniji, ali, za razliku od Južne Amerike, u europskom se nogometu vrte goleme količine novca.

U SAD-u je situacija drugačija. Mladima je na raspolaganju golem izbor između sportova, a, ako žele ostati u SAD-u, bejzbol, košarka, američki nogomet ili hokej se čine boljim izborom. Također, zbog činjenice da u SAD-u nogomet nije sport broj jedan, puno je teže postati dobro plaćen nogometaš nego u Europi.

Ako poredamo 32 nogometna tima koja su se ove godine plasirala na Svjetsko nogometno prvenstvo, pogledamo njihov BDP, populaciju i odnos prihoda među stanovništvom, doći ćemo do zanimljivih podataka.

Prije svega, visok BDP nije jamstvo nogometne uspješnosti. Samo 14 nacija koje su u top 50 po BDP-u u svijetu su na ovogodišnjem nogometnom prvenstvu, a u top deset najbolje rangiranih nogometnih nacija samo su dvije, Njemačka i Švicarska, u top 20 što se tiče BDP-a. Također, tri od deset najboljih imaju najveću disproporciju u prihodima stanovništva (Brazil, Urugvaj i Kolumbija). Što se populacije tiče, 15 od ukupno 32 tima su među najnapučenijim državama na svijetu, a 11 timova je na rang ljestvici ispod 60 najnapučenijih zemalja.