Raiffeisen Bank International AG (RBI) za financijsku godinu 2011. ostvario je dobit prije oporezivanja u iznosu 1.373 milijuna eura, što je povećanje za oko 7 posto. RBI je tako postigao svoju najvišu godišnju dobit prije oporezivanja od izbijanja krize 2008. Povrat na kapital prije oporezivanja banke ostaje na razini 13,7 posto.
- Činjenica da smo u svakome tromjesečju od početka financijske krize poslovali s dobiti naglašava snagu naše strateške orijentacije, koja je regionalno usmjerena na Srednju i Istočnu Europu. Lagano poboljšanje makroekonomskih izgleda za tu regiju daju mi sigurnost i u pogledu 2012. - izjavio je Herbert Stepic, predsjednik Uprave RBI-ja.U 2011. se neto prihod od kamata povećao za 3 posto ili 89 milijuna eura na 3.667 milijuna eura. Neto prihod od naknada i provizija ostao je stabilan na godišnjoj razini i iznosi 1.490 milijuna eura, što predstavlja 27 posto operativne dobiti banke koja je – bez umanjenja vrijednosti goodwilla – porasla za 1 posto ili 72 milijuna na 5.475 milijuna eura.
Neto prihod od trgovanja povećao se za 11 posto, odnosno 35 milijuna eura, na 363 milijuna eura. Opći troškovi poslovanja za 4,7 posto su viši na godišnjoj razini i iznose 3.120 milijuna eura. Nasuprot tome stoji značajan pad neto rezervacija za potencijalne gubitke – za 11 posto ukupno na razinu od 131 milijuna eura. Omjer loših kredita (NLP)– odnosno onih koji se ne otplaćuju, u ukupnomu kreditnom portfelju – smanjenjem za 0,3 postotna boda na 8,6 posto također se prvi puta u nekoliko godina popravio.
Na rezultate RBI-ja za 2011. godinu utjecali su posebni učinci. Primjerice, u četvrtomu tromjesečju 2011. knjiženo je umanjenje goodwilla banke u vlasništvu RBI-ja u Ukrajini u visini 183 milijuna eura. Povećana kolebljivost na financijskim tržištima prouzročena dužničkom krizom država članica EU-a dovela je do smanjenja knjigovodstvene vrijednosti vrijednosnih papira i udjela te pada neto prihoda od financijskih ulaganja za 278 milijuna eura na -141 milijun.Neto prihod od izvedenica i određenih potraživanja na godišnjoj je razini pozitivan i dosegnuo je 413 milijuna eura. Djelomično se to može zahvaliti povećanju neto prihoda od ispravka vrijednosti izvedenih instrumenata za 258 milijuna eura u koje se ulagalo posebice zbog izravnavanja krivulje prinosa od drugoga tromjesečja nadalje. Istovremeno se vrijednost određenih potraživanja koja proizlaze iz vlastitih izdanja vrijednosnih papira smanjila zbog znatnoga rasta kreditnoga spreada RBI-ja uslijed zbivanja na tržištima kapitala, i to je razlog dobiti od usklađenja knjigovodstvene vrijednosti u visini 184 milijuna eura.Konsolidirana dobit RBI-ja u iznosu 968 milijuna eura za 11 posto je niža na godišnjoj razini. Njezino se smanjenje uglavnom može pripisati nepovoljnomu razvoju događaja u pogledu odgođenih poreznih obveza, nakon nesrazmjeno niskoga poreznog opterećenja zbog posebnih učinaka 2010. godine.
Sadašnja predviđanja Raiffeisen istraživanja ukazuju na izgledno ublažavanje gospodarskoga stanja i poboljšanje okvirnih gospodarskih uvjeta. Očekuje se da će Srednja i Istočna Europa (SIE) u 2012. ostvariti rast BDP-a u visini 2,6 posto. Ta stopa rasta bila bi za 3 postotna boda veća od predviđenoga prosjeka eurozone. Aktualni podaci također pokazuju da je, unatoč smanjenju porasta obujma kreditiranja unutar SIE-a, taj rast još uvijek snažniji nego u eurozoni. Prema sadašnjim prognozama za 2012. godinu, u Srednjoj Europi i regiji ZND-a krediti bi mogli rasti po stopi od 5 do 10 posto, a u Jugoistočnoj Europi 1 do 3 posto.
Zbog uvjeta gospodarskog okruženja i restriktivnih regulatornih zahtjeva RBI u 2012. očekuje stabilan obujam poslovanja. Unatoč oprezu u pogledu predviđanja gospodarskoga rasta, RBI očekuje da bi se omjer neto rezerviranja mogao stabilizirati, uz minimalan porast iznosa loših kredita. U kontekstu ukupnih očekivanih gospodarskih kretanja, posebice u SIE-u, RBI je kao ciljnu vrijednost povrata na kapital prije oporezivanja u srednjoročnom razdoblju, nakon akvizicije Polbanka, postavio oko 15 posto. Tu nisu uračunate eventualne buduće akvizicije, povećanje kapitala, kao ni regulatorni zahtjevi koji se iz današnje perspektive ne mogu predvidjeti.